Jezivi predbožićni intervju Viktora Orbana odjeknuo po Europi: ‘Funkcioniralo je 80 godina, više ne!‘

Mađarski premijer Viktor Orbán u božićnom intervjuu za list Magyar Nemzet iznio je tmurnu procjenu europske budućnosti, upozorivši da se ne može isključiti scenarij prema kojem bi 2025. mogla biti posljednja godina mira na kontinentu. Sama činjenica da se takvo pitanje danas postavlja, kaže, govori koliko se Europa promijenila.

Orbán je podsjetio da je europski mir nakon Drugog svjetskog rata trajao gotovo osam desetljeća, što je, kako ističe, povijesna iznimka. „Navikli smo na mir. Posljednji veliki rat u Europi završio je 1945. godine, a od tada je prošlo 80 godina“, rekao je. Prema njegovim riječima, upravo je strah od nuklearnog sukoba desetljećima sprječavao nove ratove, no taj mehanizam odvraćanja danas više ne djeluje kao nekad. „Taj je strah funkcionirao osamdeset godina, ali sada nastaje potpuno novi svijet“, upozorio je.

Europa između rata i mira

Govoreći o nedavnom summitu Europske unije u Bruxellesu, Orbán je ocijenio da se Unija trenutačno ne kreće prema smirivanju sukoba, nego prema njegovoj eskalaciji. „Pomaknuli smo se bliže ratu. Prošli tjedan u Bruxellesu uspjeli smo samo usporiti tempo kojim Europa klizi u rat“, rekao je, dodajući da su neke članice željele dodatno ubrzati taj proces.

Grupa NB8 svjesna je da je sljedeća Putinova meta. A u Mađarskoj se priprema scenarij koji će jako zanimati Hrvatsku

Po njegovu sudu, Europa je ponovno duboko podijeljena. „Danas u Europi postoje dva tabora: ratni i mirovni. Trenutačno prevladavaju snage koje zagovaraju rat. Bruxelles želi rat, Mađarska želi mir“, ponovio je.

Propuštena prilika 2022. godine

Mađarski premijer tvrdi da uključivanje Europe u rat u Ukrajini nije bilo neizbježno. „U veljači 2022. Europa je mogla poslati mirovnu misiju u Moskvu i Kijev i ne proglasiti ovaj sukob vlastitim ratom. Da se to dogodilo, danas ne bismo živjeli u sjeni rata“, ustvrdio je.

Kao prijelomni trenutak naveo je ulogu Sjedinjenih Američkih Država. „Intervencija Bidenove administracije presudila je u korist ratnog tabora“, rekao je, dodajući da novi američki predsjednik sada zagovara mir, što vidi kao upozorenje Europi da ne veže svoje strateške odluke uz američke unutarnjopolitičke cikluse.

Donald Trump, Viktor Orban

Saul Loeb/Afp

Orbán je u intervjuu bio izrazito kritičan prema funkcioniranju Europske unije. Smatra da se Unija nalazi u procesu dezintegracije, dok istodobno jačaju „imperijalne ambicije briselske birokracije“.

Situaciju je opisao metaforom: „To je kao dizač utega koji podigne težinu, ali se s njom ne može uspraviti i na kraju je ispusti.“ Kao primjer naveo je zelenu tranziciju, za koju tvrdi da je nametnuta protiv volje država članica i da je ozbiljno oštetila europsku industriju, osobito kemijski i automobilski sektor. Podsjetio je i na plan zabrane motora s unutarnjim izgaranjem od 2035., od kojeg se, kako kaže, Bruxelles već djelomično povlači, slično kao i kod migrantske politike.

Upozorio je da bez temeljitih reformi Uniju čeka nepovratan proces raspadanja. „Ako ne dođe do brze i dubinske promjene, dosegnut ćemo točku bez povratka“, rekao je.

Gospodarske posljedice i cijena rata

Priznao je da i Mađarska osjeća posljedice rata. „Naše gospodarstvo pati i zbog rata i zbog slabljenja Europske unije. Sankcijska politika EU-a ubila je europsku industriju. Cijene energije danas su dva do tri puta više nego kod naših konkurenata“, rekao je.

Vladimir Putin, Viktor Orban

Alexander Nemenov/Afp

Osvrnuo se i na prijedlog zajma od 90 milijardi eura Ukrajini, naglasivši da Mađarska u tome ne sudjeluje. „To bi financiralo još dvije godine rata“, rekao je.

Govoreći o ljudskoj cijeni sukoba, iznio je teške brojke. „Oko devet tisuća ljudi tjedno ispada iz borbi na obje strane. To je 400 tisuća godišnje. U dvije godine – 800 tisuća mrtvih ili trajno onesposobljenih. Tko se usuđuje preuzeti moralnu odgovornost za to?“ upitao je.