Skupina eurozastupnika pozvala je Europsku komisiju da obustavi financiranje Mađarskoj dok vlada Viktora Orbána povećava porezne namete europskim tvrtkama pritišćući ih da prodaju imovinu i povuku se iz Mađarske. Ne može EU davati milijarde vladi koja koristi nezakonite metode za maltretiranje europskih tvrtki, poručio je zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu Daniel Freund. Bit će to hitan zadatak za novu Europsku komisiju nakon izbora u lipnju, ističe on.
Mađarski premijer Viktor Orbán sve intenzivnije pokušava istjerati EU-tvrtke. Vrijeme dominacije njemačkih ili francuskih tvrtki trebalo bi biti gotovo, poručio je s gospodarskog foruma u Berlinu. Orbánov je cilj istjerati tvrtke europskih investitora iz tzv. strateških sektora. Mađarska vlada godinama nameće dodatne poreze i ograničenja stranim tvrtkama u građevinarstvu, komunikacijama i transportu, u maloprodaji i financijskom sektoru, piše njemački Der Spiegel. Cilj je jačati pritisak na vlasnike kako bi ih se nagnalo da prodaju tvrtku mađarskim poduzetnicima, često miljenicima Orbánova režima.
Petero europarlamentaraca različitih političkih orijentacija prosvjedovalo je prošlog tjedna u pismu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen da je riječ o očitom kršenju ‘slobode poslovanja, prava vlasništva, načela poštenog tržišnog natjecanja i drugih ključnih elemenata zajedničkog unutarnjeg tržišta‘. Zastupnici pozivaju na ‘brže i sustavnije‘ mjere protiv štetnih mjera mađarske vlade, pozivajući da Komisija što prije izrekne financijske mjere protiv Mađarske, piše Spiegel. U Mađarskoj svoje tvornice imaju Mercedes Benz, BMW, Volkswagen, div vojne industrije Rheinmetall.
Njemačke kompanije prosvjedovale su protiv diskriminatornih mjera mađarskih vlasti još prošle godine, a u međuvremenu pritisak je pojačan. Nakon što je Orbán povećao poreze na telekomunikacije, britanski Vodafone prodao je svoju mobilnu mrežu konzorciju okupljenu oko mađarske kompanije 4iG. Mađarska podružnica velikog proizvođača građevinskog materijala Heidelberg Materials u gubicima je zbog uvođenja dodatnih poreza na CO₂ i naknada za rudarstvo. Njemačka tvrtka Avialliance koja upravlja zračnom lukom Budimpešta ne može dobiti bitne dozvole, pa Nijemci sada pregovaraju o prodaji.
- Situacija u Mađarskoj je zastrašujuća, rekao je Philipp Haussmann, direktor Klett grupe, njemačke obrazovne tvrtke koja posluje u Mađarskoj. Kazneni porezi, brze promjene zakona i regulatorni pritisak pomiješan s otvorenim političkim kampanjama dio su mjera za istiskivanje stranih ulagača, upozorava Haussmann, zamjenik predsjednika Njemačkog istočnog poslovnog udruženja sa sjedištem u Berlinu.
Otkako se vratio na vlast 2010., Orbán je pojačao kontrolu nad svim institucijama, od medija do sudova, i zamaglio granicu između politike i poslovanja, piše Bloomberg. Orbánov prijatelj iz djetinjstva, bivši plinomonter, postao je milijarder i najbogatija osoba u Mađarskoj nakon mnogo ugovora s državom. Orbánov zet sada je vlasnik luksuznih hotela.
Političke kritike iz Bruxellesa zbog Orbánove kontrole nad medijima i pravosuđem dugo se nisu ticale gospodarstva, jer je Mađarska nudila najbolje uvjete moćnim tvrtkama EU iz automobilske i obrambene industrije. Ali kako Orbánova vlada sve agresivnije provodi svoju strategiju mađarizacije, na udar su došli i sektori koji su dosad bili pošteđeni. U veljači su predstavnici njemačkih i austrijskih kompanija u Mađarskoj otišli u Bruxelles kako bi upozorili vlasti EU. Nekoliko tjedana poslije šef austrijskog trgovačkog lanca Spar Hans Reisch poslao je prosvjedno pismo u Bruxelles. Poseban porez koji je na snazi već četiri godine pogađa samo strane tvrtke, pa konkurentima daje nepravednu prednost, požalio se. To je bilo prvi put da je netko iz velike europske kompanije javno izašao protiv Orbána.
Gospodarska politika mađarizacije dakle nije nova, novo je to da se predstavnici stranih tvrtki javno bune. Spar je u Mađarskoj prisutan od 1991. godine i sada je drugi najveći maloprodajni lanac, sa 16.000 zaposlenih u više od 600 podružnica ima godišnju prodaju veću od dvije milijarde eura. No zbog dodatnih poreza, Sparova tvrtka kći u Mađarskoj je, kako je izvijestio Salzburger Nachrichten, pala u gubitke: od 47,8 milijuna eura u 2023. i 32,8 milijuna eura u 2022. godini, Spar ove godine očekuje da će morati platiti 92 milijuna eura nakon što mu je ove godine poseban porez na prodaju povećan sa 2,7 na 4,5 posto, navodi Bloomberg. Austrijska vlada i Spar pisali su Europskoj komisiji u ožujku da posebni porez uveden 2020. diskriminira strane trgovce u Mađarskoj i stoga krši zakone EU. EK je u travnju objavila da istražuje pritužbe. Šef kabineta premijera Viktora Orbána najavio je da će najvjerojatnije tužiti Spar zbog klevete.
Njemačke tvrtke još su se lani žalile da ih Mađarska ‘mafijaškim metodama‘ želi otjerati. Njemačke investicije u Mađarskoj iznosile su 2019. godine 22 milijarde eura, što je bilo više od četvrtine ukupnih stranih ulaganja. No za trećinu su pale u samo tri godine otkako je Orbán pojačao pritisak na strane tvrtke. U međuvremenu je Mađarska htjela uvesti novi antimonopolski zakon koji bi omogućio nacionalizaciju ‘tvrtki od strateškog značenja‘ ili prisilnu promjenu njihove Uprave. Ali, kad su se usprotivile gospodarske komore osam najvećih trgovinskih partnera, uključujući one iz SAD-a, Njemačke i Francuske, Orbán se povukao.