Novi udarac Mađara na zajedničku politiku Europske unije. Péter Szijjártó, mađarski ministar vanjskih poslova, objavio je da Budimpešta ne može podržati obnovu Sporazuma iz Cotonoua jer bi ovaj sporazum "dopustio više migranata na teritoriju Unije". Szijjártó se također požalio da su "svi naši prijedlozi izbrisani sa stola, tako da ne dodajemo svoje ime u sporazum."
A to je problem jer u tom slučaju slijedi paraliza veza Europske unije s državama u kojima živi gotovo polovica svjetske populacije. Sporazum iz Cotonoua iz 2000. sklopljen je među tadašnjih 15 članica EU i 77 (danas 79) afričkih, karipskih i pacifičkih država. Svrha je promicati i ubrzati gospodarski, kulturni i društveni razvoj država, a značajno su zastupljeni elementi gospodarske i trgovinske suradnje, brojne odredbe u Sporazumu odnosile su se na zaštitu ljudskih prava i ravnopravnost spolova, a sadrži i načine borbe s posljedicama klimatskih promjena. Ukratko, EU financijski pomaže te države, dok zauzvrat ima pristup na njihovim tržištima, i kakav-takav nadzor nad migracijama iz tih regija, odakle je najveći broj onih koji pokušavaju ilegalno ući u Europu.
Upravo je Neven Mimica, kao tadašnji povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj, od predsjednika prijašnje Europske komisije Jean-Claudea Junckera dobio zadatak da pripremi i pokrene razgovore o reviziji Sporazuma iz Cotonoua. Hrvatska Vlada sporazum je ratificirala 2017. i obvezala se da će plaćati 0,22 posto zajedničkog novca koji odlazi u Afriku, na Karibe i Pacifik.
Sporazum je istekao prije dvije godine i mora biti obnovljen do 30. lipnja. Sadrži nove odredbe koje uključuju vraćanje građana koji su deportirani iz EU nakon neuspjeha u zahtjevima za azil. Naime, više od 300.000 ljudi godišnje dobije naredbu da se vrate u svoje domovine, ali samo petina to učini, prema podacima EU.
Predsjednica EK Ursula von der Leyen rekla je da je sporazum, kojim se ažurira postojeći ugovor, od vitalnog značaja. Bio je to "najopsežniji pravno obvezujući okvir o povratku, ponovnom prihvatu i neregularnoj migraciji koji je dosad dogovoren sa 79 partnera iz ACP-a", objasnila je čelnicima EU u pismu prije njihova prošlotjednog summita. Međutim, revidirani sporazum sadrži i odredbe koje omogućavaju "sigurne i legalne putove" za imigrante, čemu se, kako se pokazalo, protive Viktor Orbán i Mađarska. Na spomenutom sastanku čelnika EU, Orbán je jasno dao do znanja da neće potpisati dugo odgađani sporazum, za koji je Ursula von der Leyen tvrdila da će pomoći u smanjenju broja migranata koji žele u EU.
No, izgleda da ima još jedan razlog zašto je Mađarska blokirala Europsku uniju.
"Orban se protivi odredbama o rodnoj ravnopravnosti", rekao je Financial Timesu dužnosnik EU koji je želio ostati anoniman.
U ugovoru koji regulira odnose sa 79 zemalja Organizacije afričkih, karipskih i pacifičkih država (OACPS) često se spominju jednake mogućnosti i borba protiv diskriminacije: "Stranke će sustavno promicati rodnu perspektivu i osigurati da rodna ravnopravnost bude uključena u sve politike. Oni se obvezuju na borbu protiv svih oblika rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i povezane netolerancije, te svih oblika nasilja i diskriminacije, uključujući sve slučajeve zagovaranja mržnje", stoji u sporazumu, a Orban je žestoki protivnik rodne ravnopravnosti, pa i ostalog navedenog.
Napokon, mađarska vlada ovime samo nastavlja torpedirati međunarodne izjave i rezolucije: stavila je veto na zajedničku izjavu EU u kojoj se kritizira Kina zbog smanjenja demokracije u Hong Kongu, zatim se Viktor Orbán obrušio na Češku, koja je uključena u diplomatski rat s Rusijom, a nedavno je zbog "teške neravnoteže" Mađarska bila jedina od 27 članica Unije protiv zajedničke izjave EU o izraelsko-palestinskom sukobu.