Mađarski premijer Viktor Orban objavio je u petak da njegova zemlja kupuje od Švedske četiri nova borbena aviona JAS 39 Gripen C. Da je ugovor potpisan, potvrdio je i proizvođač ovih aviona Saab.
Kako mađarsko ratno zrakoplovstvo već ima 14 Gripena C i D, ovom akvizicijom flotu će povećati na ukupno 18 aviona.
Ugovor je potpisan u vrlo prikladnom trenutku, nakon što je Orban napravio veliki zaokret od svoje prijetnje da će blokirati Švedsku na putu pristupanja NATO paktu, podsjeća Deutsche Welle.
- Danas smo postigli dogovor prema kojem ćemo Mađarske obrambene snage ojačati s još četiri aviona, rekao je Orban na zajedničkoj press konferenciji sa švedskim premijerom Ulfom Kristerssonom u Budimpešti. Mađarski premijer dodao je i da će ovaj posao ojačati ne samo obranu njegove zemlje, već i NATO saveza.
Sklopljenim poslom zadovoljan je bio i švedski premijer. Dosta logično, budući da Saab muku muči da nađe kupce za svoje Gripene koje su zadnjih godina, osim za domaće potrebe, uspjeli prodati samo Brazilu (i to u najnovijoj E/F varijanti).
- Snažno pozdravljam ovu ojačanu suradnju u naprednim obrambenim sustavima. Gripeni su ponos Švedske, rekao je Kristersson.
Osim što je malo skinuo prašinu sa Saabove knjige narudžbi borbenih aviona, švedski premijer ima još veći razlog za zadovoljstvo. Naime, u ponedjeljak bi mađarski parlament trebao glasati o prijedlogu da službeno odobri zahtjev Švedske za pristupanjem NATO paktu. Budući da je Orbanov Fidesz potvrdio kako će podržati prijedlog, može se očekivati da će on proći.
Time bi bila uklonjena zadnja zapreka Stockholmu na putu prema pristupanja Paktu, nakon što je njihov zahtjev prošlog mjeseca formalno odobrila i Turska. Podsjetimo, Ankara i Budimpešta dugo su ustrajale u tome da blokiraju pristup Švedske NATO paktu, svaka iz svojih partikularnih interesa. A da bi neka zemlja pristupila Paktu, sve njegove članice moraju to odobriti.
Švedska je odlučila pristupiti NATO-u usprkos višedesetljetnoj neutralnosti, a razlog za to leži prvenstveno u invaziji Rusije na Ukrajinu. Zbog toga je i Stockholm odlučio da im Moskva predstavlja dovoljnu prijetnju da moraju potražiti zaštitu i unutar vojnog pakta, iako i sami imaju prilično sposobne i dobro naoružane oružane snage. Do istog zaključka kao Šveđani došli su i njihovi susjedi Finci, čiji je pristup NATO- već prošao ratifikaciju u svim državama članicama te je Helsinki Paktu pristupio u travnju prošle godine.