“Roj bombardera Narodnooslobodilačke vojske u blizini Tajvana "vjerojatno su rutinske operacije". Tako stoji u naslovu teksta koji je u ponedjeljak objavi Global Times, jedno od glasila Kineske komunističke partije na engleskom.
Osam kineskih bombardera i četiri borbena zrakoplova ušli su u jugozapadni kut tajvanske zone identifikacije protuzračne obrane, a tajvansko zrakoplovstvo rasporedilo je rakete kako bi "nadziralo" upad, priopćilo je otočno ministarstvo obrane u subotu, a prenijele agencije. Uleti kineskih zrakoplova u zračni prostor Republike Kine na Tajvanu ne bi zasluživali vijest da u ovom slučaju stvarno nije bilo riječ o “roju”: osam nuklearno osposobljenih bombardera H-6K i četiri borbena zrakoplova J-16. "Objavljena je zračna uzbuna, izdana su radijska upozorenja i postavljeni su protuzračni obrambeni sustavi za praćenje aktivnosti", stoji u kratkoj izjavi.
Iz Narodne Republike Kine nije bilo službenih izjava budući da ona Republiku Kinu na Tajvanu smatra svojim neotuđivim dijelom koji je trenutno odvojen, ali joj pripada u sklopu politike “jedne Kine”.
Stigle su zato reakcije iz Sjedinjenih Država. "Pozivamo Peking da prestane s vojnim, diplomatskim i gospodarskim pritiskom na Tajvan i umjesto toga sudjeluje u važnom dijalogu s tajvanskim demokratski izabranim predstavnicima", poručio je glasnogovornik State Departmenta Ned Price u subotu. U priopćenju se navodi da će SAD “stajati s našim prijateljima i saveznicima kako bismo unaprijedili zajednički prosperitet, sigurnost i vrijednosti u indopacifičkoj regiji, a to uključuje i produbljivanje naših veza s demokratskim Tajvanom”.
A onda je u nedjelju nosač zrakoplova USS Theodore Roosevelt s pratećim brodovima ušao je u Južno kinesko more kako bi promovirao "slobodu na morima". "S obzirom na to da se dvije trećine svjetske trgovine odvija ovom vrlo važnom regijom, ključno je da održimo našu prisutnost i nastavimo promovirati red temeljen na pravilima koji nam svima omogućava napredak", stoji u priopćenju kontraadmirala Douga Verissima, zapovjednika skupine.
Pitanje Republike Kine na Tajvanu i njezine neovisnosti izbilo je kao ozbiljan problem u odnosima Washingtona i Pekinga svega nekolikog dana nakon dolaska na vlast Joea Bidena. Narodna Republika Kina se nadala da će nova administracija pokazati više razumijevanja za politiku “jedne Kine”, ali novi je državni tajnik Antony Blinken rekao da će SAD nastaviti jamčiti Taipeiju mogućnost samoobrane. Osim toga, de facto ambasador Republike Kine na Tajvanu je bio na Bidenovoj inauguraciji.
Na Tajvanu, nakon što je do prije nekoliko godina jačala ideja ujedinjenja s Pekingom, sada ubrzano raste protivljenje bliskim odnosima s kontinentom. Narodna Republika Kina jedno je vrijeme zagovarala da bi odnosi mogli biti regulirani po modelu Hong Konga, jedna zemlja dva sistema. No, prošle je godine Peking brutalno skršio neovisnost Hong Konga i nakon toga su u Taipeiju zaključili da ne treba nasjedati na takve klopke. Vlada Donalda Trumpa je raskinula s dotadašnjom rezerviranošću u odnosu prema Tajvanu koji je posjetio i jedan ministar. Peking je na sve to reagirao vrlo burno, a posebno na odluku Kongresa da odobri novu prodaju oružja dijelu Kine koji ne prihvaća kinesku vlast.
Kineski predsjednik Xi Jinping je ujedinjenje zemlje, dakle povratak Republike Kine na Tajvanu pod kontrolu Pekinga, stavio među prioritete svog predsjedništva i zbog se pojavila sumnja da bi mogao krenuti i u vojnu operaciju. To je pitanje jedan od najvećih rizika za globalnu sigurnost jer bi u tom slučaju SAD stao na stranu Tajvana, a uključile bi se i ostale zemlje regije.
Peking svojim ponašanjem nedvojbeno nastoji isprovocirati bilo kakvu reakciju Washingtona jer dosad Biden nije niti riječ rekao o smjeru u kojem kani voditi odnose s Kinom. Što u vrhovima kineske vlasti izaziva veliku nervozu.