I najsnažnija vojska na svijetu, a američka je bez sumnje takva, zna biti žrtva ne samo neprijatelja na bojišnici, nego i političkih odluka svojih vlasti. Američka vojska može mnogo toga, ali nikako dovoditi u pitanje političke odluke o svom djelovanju. Zbog takvih odluka američki vojnici našli su se u situaciji gdje su poraženi, očajni i ranjivi. Očito nedovoljno planirano povlačenje iz Afganistana pretvorilo se u fijasko.
Cijenu plaćaju ili su platili brojni građani Afganistana, ali i više od deset američkih vojnika poginulih u terorističkom napadu pored zračne luke u Kabulu. Istina je da se teroristički napad mogao dogoditi bilo gdje u svijetu. Uostalom, dogodio se i u Bruxellesu, Parizu, Madridu i Londonu. Ali, situacija u kojoj su američki vojnici u Kabulu je bez presedana. U takvom su očajnom stanju da moraju računati na pomoć talibana.
A talibani, koliko god to nehumano zvučalo, mogu izvući i koristi od ovog terorističkog napada za koji je odgovornost preuzeo ISIS-K. S jedne strane, talibani mogu to koristiti kako bi dokazali da su oni umjereni, da se bore protiv terorista i da Zapad nema bolje saveznike na terenu u Afganistanu. I najveći ekstremisti mogu biti saveznici i izgledati umjereno kada se pojavi netko gori od njih.
Dok Europljani razmišljaju kako priznati vlast talibana a da se pri tome ne zamjere svojoj javnosti i ostave barem mali dojam da ne odustaju od svojih načela, Amerikanci već surađuju s talibanima. Usto, ovi su napadi i poruka da će odgađanje povlačenja nakon 31. kolovoza biti opasna opcija.
Bidenova administracija izgubila je zbog situacije u Afganistanu potporu mnogih koji su ga podržavali. Pogotovo bivših vojnih zapovjednika i stručnjaka za pitanja sigurnosti. Ranjivi Biden sada prijeti osvetom protiv onih koji su počinili teroristički napad. Već je od Pentagona tražio popis opcija koje su im na raspolaganju. A nema sumnje da ih je puno, ako se Biden odluči napasti.
Valja očekivati da će uskoro uslijediti napad na neke položaje skupina ISIS-K, gdje god oni bili u Afganistanu. Biden će biti prisiljen na to kako bi barem malo stišao kritike da je američku vojsku doveo i na stup srama i da se, doslovce, predao. Bivši američki ambasador pri NATO-u Kurt Volker rekao je da su američke snage trenutačno podređene talibanima u Afganistanu.
Međutim, vjerojatno će se za te napade pričekati istek 31. kolovoza, roka do kojeg se američke trupe u potpunosti trebaju povući iz Afganistana, a time i veći broj američkih i drugih državljana. Nakon toga je lakše napasti ciljeve u Afganistanu jer neće postojati opasnost za Amerikance na tlu te države. No i takvi napadi imat će političke izazove za Amerikance jer je pitanje kako će na njih gledati novi saveznici - talibani.
A očekivati da će nakon odlaska Amerikanaca iz Afganistana talibani osigurati da u toj državi nema terorističkih skupina koje će se tamo uvježbavati je naivno. Tako će se pokazati netočnom i Bidenova izjava da je razlog povlačenja to što je cilj ispunjen. "Cilj", kako je priznao Biden, nije bio izgradnja države i demokracije, nego spriječiti da Afganistan postane poligon na kojem se uvježbavaju teroristi, kao što je to bilo za vrijeme prijašnje vlasti talibana.