Petorica muškaraca su proglašeni krivima za pljačku dragulja u njemačkom gradu Dresdenu. Oni su 2019. ukrali dragocjenosti u vrijednosti od 113 milijuna eura iz državnog muzeja u Dresdenu.
Policija je kod njih pronašla mnoge dragulje, uključujući i mač optočen dijamantima, no strahuje se da ostatak ukradenog blaga nikada neće biti pronađen.
Optuženoj petorci, inače članovima zloglasne kriminalne obiteljske mreže, prijeti kazna zatvora od četiri do šest godina, piše BBC.
Pljačka je bila pomno planirana. Banda koja je živjela u Berlinu posjetila je mjesto pljačke nekoliko puta i unaprijed pripremili sve za ulazak. Kako bi prerezali šipke zaštitnog pokrova prozora koristili su hidraulički stroj za rezanje, a zatim su šipke ponovno zalijepili.
U jutarnjim satima 25. studenog 2019. godine su zapalili ploču s prekidačem u blizini muzeja kako bi ugasili struju u okolnim ulicama. Za to vrijeme su dvojica pljačkaša ušla u muzej.
Snimke nadzornih kamera pokazuju lopove s maskama i sjekirama kako razbijaju staklene vitrine u pokušaju da dođu do blaga u ‘Zelenom trezoru‘.
Zatim su po sobi pustili pjenu iz aparata za gašenje vatre, kako bi prikrili tragove. Pobjegli su u Audiju kojeg su kasnije ostavili na parkiralištu, zapalili, a zatim pobjegli natrag u Berlin.
- Postoje ljudi koji kradu umjetnine iz strasti prema umjetnosti, ali ovo je zapravo upravo suprotno, rekla je Marion Ackermann, direktorica dresdenske državne umjetničke zbirke i dodala da lopovi nisu imali pojma što su uzeli.
Strahovalo se da je sve blago izgubljeno zauvijek, no mnogi od ukradenih predmeta su vraćeni u muzej nakon što su trojica muškaraca sve priznali. Pristali su otkriti gdje se nalazi ukradeni plijen u zamjenu za blažu kaznu.
Unatoč tome, još uvijek nedostaje nekoliko ukradenih komada, a među njima je i vrlo rijedak dijamant, takozvani ‘Bijeli kamen Saske‘.
Ukradeni predmeti su bili dio riznice koju je u 18. stoljeću prikupio August Snažni, knez Saske. On je dizajnirao i Zeleni trezor u kojem su ti predmeti izloženi.
Ackermann kaže da je gubitak dijela zbirke posebno težak jer je koncept takav da posjetitelj treba vidjeti cijelu zbirku radi raznolikosti boja i kamenja.
Osim što je ova pljačka šokirala svijet umjetnosti, pokrenula je i pitanja o tome koliko su sigurnosne mjere muzeja dobre. Čak je i jedan od lopova na suđenju rekao da je bio iznenađen da su uspjeli prerezati prozorske rešetke neopaženo, iako je oprema za rezanje stvarala veliku buku.
Ackermann ipak tvrdi da je riječ o jednom od najboljih sigurnosnih sustava u Njemačkoj. No, dodala je, u sigurnosnom sustavu moraju zajedno funkcionirati mnogi aspekti, poput zgrade, organizacije i tehničkih pitanja, a u ovom slučaju mnogi od tih dijelova nisu funkcionirali.
Sustav za skeniranje vanjskih zidova muzeja je zakazao, a zaštitari koji su sjedili u sigurnosnoj sobi i na svojim monitorima vidjeli što se događa, nisu dovoljno brzo pozvali policiju.
Policija je otvorila istragu i protiv četvorice zaštitara zbog sumnje da su pomagali u pripremama krađe i presporo reagirali na samu provalu, piše BBC.
