Nekadašnji ministar obrane tzv. Herceg-Bosne i osuđenik za ratni zločin, Bruno Stojić, zatražio je prijevremeno puštanje na slobodu, a u pismu poslanom Međunarodnom mehanizmu za kaznene sudove priznao je sudjelovanje u zločinačkom poduhvatu, opsadu Mostara te odgovornost za sva ostala djela ratnog zločina koja su navedena u haškoj presudi.
Stojić, haški osuđenik za ratne zločine, ispričao se svim žrtvama i njihovim obiteljima za ono što je učinio te izrazio "najiskrenije žaljenje za užasne kriminalne radnje" koje je počinio, prenosi Dnevnik.hr.
"Da bi se izbjegla bilo kakva dvojba, ja sam potpuno pravično osuđen za takve zločine jer se moja presuda temelji na mojim radnjama i na onome što sam ja učinio. Možda mi je trebalo neko vrijeme da to u potpunosti prihvatim, ali sad to zasigurno prihvaćam upravo na takav način", napisao je Stojić u pismu kojim traži prijevremeno puštanje na slobodu.
Stojić naglašava: "Ne može biti nikakve dvojbe niti negiranja od bilo koga da su moji zločini veoma teški i za njih nema apsolutno nikakve isprike niti opravdanja".
"Bez obzira na težinu tih zločina, kao i činjenicu da Vam je zasigurno poznato za što sam sve potpuno ispravno proglašen krivim, želim također pokazati da se moje javno i istinsko kajanje zbog toga što sam učinio i čega sam bio dio odnosi na ubojstvo i civila i pripadnika Armije RBiH, silovanja, zatočenje te sustavno i prinudno protjerivanje Bošnjaka/Muslimana, uključujući djecu, žene i starije, uništavanje njihove imovine, sistemsko i prinudno protjerivanje. Nadalje, odnosi se i na opsadu Mostara i patnje koju je takva opsada proizvela na bošnjačko/muslimansko stanovništvo uključujući granatiranja, snajpersku vatru i oskudicu hrane i vode te ometanje dostavljanja humanitarne pomoći. Ne umanjujući težinu bilo kojeg od tih zločina, želim iskazati i kajanje zbog zločina počinjenih u zatočeničkim centrima i zatvorima u Ljubuškom, Heliodromu, Gabeli i Dretelju", napisao je Stojić.
Haški osuđenik za ratne zločine izrazio je kajanje za sve ono što se spominje u presudi Pretresnog i Žalbenog vijeća i što je rezultat UZP-a, kao i njegove značajne uloge u tome, piše Oslobođenje.
"Potpuno sam svjestan da sam bio jedan od najvažnijih članova UZP-a jer sam imao kontrolu nad HVO-om i vojnom policijom i bio spona između HVO-a i Vlade HZHB-a. Neupitno je stoga da sam imao jednu od važnih uloga u počinjenju zločina s obzirom na funkcije i ovlaštenja koje sam imao za vrijeme rata. Moja osobna odgovornost je neupitna... Koncept udruženog zločinačkog poduhvata možda mi i nije bio jasan u pravnom smislu, ali sad sam potpuno svjestan što on zapravo znači i što je bio. Kao svoju najveću pogrešku smatram to što sam bio dio takvog udruženog zločinačkog poduhvata, koji se nigdje i nikad više ne bi smio dogoditi", napisao je.
Stojić, koji je pritvoren 2004., trenutačno u Austriji služi 20-godišnju zatvorsku kaznu. Osuđen je u studenome 2017. zajedno s još pet bivših dužnosnika tzv. Herceg-Bosne na ukupno 111 godina zatvora za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini. U svibnju ove godine odbijen mu je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu.