Trebaju li glavni akteri najgoreg korupcijskog slučaja vezanog za institucije Europske unije biti uhićeni, pita se europski politički portal Politico nakon informacija da su se za spomenute osobe nekoliko puta objavljivale pa povlačile razne "nacionalne obavijesti" i "uhidbeni nalozi".
Belgijske vlasti, piše portal pozivajući se na izvješća belgijske policije, objavile su u siječnju nacionalnu obavijest o uhićenju katarskog ministra rada Alija Bin Samiha Al Marija, njegova pomoćnika Betahara Budželala i veleposlanika Maroka u Poljskoj Abderahima Atmuna. Kasnije istog mjeseca Michel Claise, tada glavni istražni sudac u tom predmetu, naložio je ukidanje obavijesti o uhićenju. Kasnije su izdane nove obavijesti o uhićenju za dvojicu predstavnika katarske vlade, da bi jedna od njih opet bila povučena.
Stručnjaci koje je konzultirao Politico kazali su kako iznenadno izdavanje i ukidanje obavijesti o uhićenju nije uobičajena praksa.
"Prilično je neobično izdati nacionalnu obavijest o uhićenju nekoga, a zatim je ukinuti samo tjedan dana kasnije, osim ako u međuvremenu osobu nije pronašla policija ili ako istraga ostane bez glavnog traga", izjavio je Anthony Rizzo, odvjetnik i profesor prava na briselskom sveučilištu ULB.
Istog dana, prema dokumentima koje je vidio Politico, izdani su službeni belgijski uhidbeni nalozi za Budželala i Al Marija. Uhidbeni nalozi razlikuju se od obavijesti o uhićenju jer znače da osoba koja je predmet istrage može biti zatvorena, za razliku od zadržavanja u pritvoru do najviše 48 sati.
Dva mjeseca kasnije, tužitelji su zatražili pomoć inozemnih kolega. Zatražili su europske uhidbene naloge i Interpolove crvene obavijesti za Al Marija i Budželala na temelju optužbi za korupciju i pranje novca. Do tog trenutka vlasti su također izdale nove nacionalne obavijesti o uhićenju Budželala i Al Marija u Belgiji, pokazuju dokumenti koje je vidio Politico.
Veliko je pitanje, navodi portal, zašto su tužitelji stalno mijenjali mišljenje. Kruže razne glasine, ali ništa nije potvrđeno. Belgijski mediji u petak su tvrdili da je Al Marijev nalog ukinut u zamjenu za pomoć Katara u pregovorima o oslobađanju Oliviera Vandecasteelea, belgijskog humanitarnog radnika koji je u iranskom pritvoru više od godinu dana.
Kasnije istog dana, premijer Alexander De Croo izjavio je kako "nikad nije bilo nikakve veze s bilo kojim drugim slučajem koji bi osigurao oslobađanje Vandecasteelea ili još tri europska državljana", koje je Iran ubrzo oslobodio. Dodao je kako je Oman, a ne Katar, posredovao u pregovorima. Potencijalno uhićenje dodatno komplicira činjenica da bi i Al Mari i Atmun mogli zatražiti diplomatski imunitet.
Od izbijanja skandala u prosincu prošle godine, Al Mari nije službeno kročio u Europsku uniju. Međutim, otputovao je u Jordan kako bi se sastao s palestinskim kolegom, posjetio Maroko, a također je u srpnju otputovao u Ženevu, podsjeća Politico. Atmun je, s druge strane, "puno vremena provodio u svojoj rezidenciji" nakon što je eksplodirao skandal.
Interpol je odbio komentirati jesu li za trojicu muškaraca izdane crvene obavijesti. Europol i Eurojust, agencije odgovorne za europske uhidbene naloge, uputili su novinare da pitanja postave belgijskom saveznom tužiteljstvu, koje nije odgovorilo na zahtjev za komentarom Politica.
Francusko ministarstvo unutarnjih poslova također je odbilo komentirati, piše Politico. Atmun, Budželal, Al Mari i veleposlanstva Katara i Maroka nisu odgovorili na zahtjeve za komentarom. Marokanski ministar vanjskih poslova negirao je da je zemlja upletena u Qatargate.