“Zvijer”, “pac-man koji će proždrijeti sve na svom putu.” Tim je riječima u listopadu ubijeni saudijski novinar Jamal Khashoggi svom prijatelju Omaru Abdulazizu, saudijskom aktivistu koji je u egzilu u Kanadi, opisivao najmoćniju osobu u Saudijskoj Arabiji. Riječ je o mladom prestolonasljedniku Muhamedu bin Salmanu (MBS) za kojega mnogi vjeruju da je naredio Khashoggijevu likvidaciju 2. listopada u saudijskom konzulatu u Istanbulu.
Khashoggi i Abdulaziz intenzivno su komunicirali u razdoblju od listopada 2017. do kolovoza 2018. godine. Razmjenjivali su pisane i glasovne poruke, njih oko 400, fotografije i videozapise. Američka televizijska kuća CNN došla je u ekskluzivni posjed njihove korespondencije i objavila je.
Sudeći prema porukama, Khashoggi je privatno bio mnogo žustriji u kritiziranju saudijskog režima nego u javnoj areni. Bio je iznimno zabrinut zbog prinčeva ponašanja. Vjerovao je, otkriva sada Abdulaziz za CNN, da je MBS problem, “klinac kojega treba zaustaviti”.
“Uhićenja su neopravdana i ne koriste mu (govori logika), no tiranija nema logike, ali on voli silu, opresiju i treba ih pokazivati. On je kao zvijer, ‘pac-man’, što više žrtava pojede, to ih više želi. Neću se iznenaditi ako će opresija zahvatiti čak i one koji navijaju za njega, zatim ostale, i ostale i tako dalje. Bog zna”, napisao je u svibnju ove godine Khashoggi svom prijatelju Abdulazizu.
Studentski bunt
“Nevjerojatno. Postoji li mogućnost da ih, kada postane kralj, pomiluje? Kao gestu kojom bi pokazao oprost i milost”, odgovara mu Abdulaziz.
“To je ono što kaže logika, no ja više nemam vjere u nju kako bih analizirao um čovjeka”, odgovara mu Khashoggi.
Sada 27-godišnji Omar Abdulaziz, kojega na Twitteru prati oko 340.000 ljudi, počeo se buniti protiv saudijskog režima još kao student u Kanadi. Kritike nisu prošle nezapaženo. Vrhuška u Rijadu ukinula mu je stipendiju. Kanadske vlasti azil su mu odobrile 2014., a tri godine poslije, 2017., dobio je i stalno boravište. S Khashoggijem je bio na istoj valnoj duljini, u gotovo svakodnevnom kontaktu. Dvojac se nije bavio samo “teorijom”, nego se odlučio i na konkretnu akciju koja je, prema svemu sudeći, Rijadu jako zasmetala.
Abdulaziz i Khashoggi su, naime, radili na planu uspostave online pokreta mladih u njihovoj domovini, “cyber pčela” koje bi razotkrivale propagandu vlasti na društvenim mrežama te pozivale vlast na odgovornost. Snatrili su o digitalnoj ofenzivi, svojevrsnom odgovoru na najjače oružje kojim se saudijske vlasti koriste za obračune - objavama na društvenoj mreži Twitter. U te su svrhe planirali slati strane SIM kartice disidentima u domovini kako bi oni mogli objavljivati na Twitteru bez da im vlasti uđu u trag, a Khashoggi se obvezao nabaviti financijska sredstva. Prvo iznos u visini od 30.000 dolara, a zatim još novca koji bi diskretno “izmolio” od bogatih donatora.
Mjesec dana poslije, u lipnju, prenosi CNN, Abdulaziz potvrđuje Khashoggiju da je stiglo prvih pet tisuća dolara. Ovaj mu odgovara “palcem gore”.
No, dvojac će jako brzo shvatiti da je upao u vrlo ozbiljne probleme. Početkom kolovoza Abdulaziz kaže Khashoggiju kako je do njega došao glas iz Saudijske Arabije da su vlasti svjesne njihova projekta.
“Jednom kad su čuli za pčele, bili su stvarno zabrinuti i uznemireni, dužnosnici. Uhitili su mnogo ljudi i bili u raciji na mnogim mjestima. Podnio sam najgori teret zbog grupe i komunikacije. Drago mi je da si u inozemstvu i siguran”, napisao je Abdulaziz novinaru.
“Kako su doznali za pčele?” pita ga ovaj.
“Počeo sam kreirati grupe. Počeo sam raditi i zasigurno je tamo bila neka pukotina. Deseci ljudi su u to bili uključeni. Možeš li zamisliti da mi je brat govorio: ‘Omar, ne tvitaj oko Kanade i pčela! Inače ću ići u zatvor,”, rekao mu je Abdulaziz.
Veliki teret
Khashoggijev je odgovor bio jezovit: “Neka nam Bog pomogne”.
“Oni koji plove morem, ne bi se trebali bojati utapanja”, kaže dalje Abdulaziz.
“Neka te Bog čuva”, zaželio mu je Khashoggi.
Abdulaziz je o svojim kontaktima s ubijenim novinarom prvi put javno progovorio prošli mjesec, nakon što je obaviješten da je njegov mobitel bio hakiran, i to špijunskim softverom vojnog tipa, izumom izraelske kompanije NSO Group. Mobitel je hakiran po nalogu saudijskih vlasti, što znači da su i one čitale njihovu prepisku. Abdulaziz je tužio kompaniju. Tvrdi da je ona prekršila međunarodne zakone jer prodaje taj softver opresivnim režimima, iako je svjesna kako će ga oni koristiti.
“Hakiranje mog telefona odigralo je veliku ulogu u tome što se dogodilo Jamalu. Jako mi je žao zbog toga. Krivnja me ubija”, kaže danas Abdulaziz.