Unatoč pandemiji koronavirusa u Moskvi se, uz stroge mjere, u srijedu održala važna putinovska manifestacija - vojna parada na Crvenom trgu u povodu 75. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata u Europi.
Iako je broj zaraženih u Rusiji dnevno još oko 7 tisuća (što je pad u odnosu na više od 11 tisuća na dan kako je bilo u travnju i svibnju), parada koja se trebala održati 9. svibnja, točno na godišnjicu potpisivanja kapitulacije nacističke Njemačke, zbog koronavirusa bila je odgođena za četvrtak 24. lipnja, na godišnjicu prve takve parade održane 1945. godine.
Pošast
Ona mora pokazati sadašnju vojno-političku moć, ali i poveznicu s tadašnjim doprinosom u pobjedi nad zlokobnim Trećim Reichom kao i upozorenje da je Rusija sprema ponovno se “obračunati s pošasti neofašizma u Europi”. U svom govoru Putin je istaknuo taj veliki doprinos, ali je spomenuo i saveznike (ne poimenično) te značaj otvaranja Drugog fronta u lipnju 1944. godine.
Vladimiru Putinu ova je parada uvod u skori kontroverzni ustavni referendum - 1. srpnja, na kojem bi se (će se) trebale amenovati promjene koje bi mu omogućile da se i nakon isteka njegova već četvrtog mandata 2024. godine može kandidirati za još najmanje dva šestogodišnja predsjednička mandata, što bi značilo da može biti na vrhu Kremlja najmanje do 2036. godine.
Svečana loža
Naime, ustavnim reformama brisali bi se svi dosadašnji mandati i, s obzirom na to da se radi o novom ustavu, sve kreće ispočetka, pa tako i Putinovi mandati, a on se već složio da neće imati ništa protiv da i peti (pa i šesti) put okuša izbornu sreću. Osim same pandemije, svakako je i to jedan od razloga što je i ove godine svečana loža za strane državnike bila otužna.
Putinu su došli samo oni koji moraju i kojima je to jedini “izlazak”, njegovi najvjerniji saveznici iz nekoliko bivših država SSSR-a - Kazahstana, Tadžikistana i Bjelorusije, uz dvojicu vrlo delikatnih šefova paradržavnih tvorevina odmetnutih gruzijskih pokrajina Abrazije i Južne Osetije, koji su, s obzirom na to da ih je Rusija priznala, imali istovjetan tretman kao i ostali predsjednici gostujućih država. Među njima se jedino našao Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, te srpski član BiH predsjedništva Milorad Dodik (koji ne obnaša dužnost šefa troglavog predsjedništva).
Isprike
Vučić je osim na paradu stigao i na osjetljiv razgovor s Putinom pred svoj odlazak u Washington na razgovore o srpsko-kosovskim odnosima, koji bi mogli, ako ne već tada, makar za budućnost trasirati put ka međusobnom priznanju dviju država, čemu se Rusija protivi.
Podsjetimo, u zadnji čas svoj dolazak u Moskvu, pravdajući se nespretno kvarom aviona, otkazao je hrvatski predsjednik Zoran Milanović, ali nisu došli ni češki šef države Miloš Zeman, premijer Izraela Benjamin Netanyahu ni azerbajdžanski šef Ilhan Alijev, a prije je otkazao i francuski predsjednik Emmanuel Macron. Zanimljivo je da je Crvenim trgom prodefilirala i jedna postrojbe Vojske Srbije, a kako je rečeno, svi sudionici parade (njih više od 13 tisuća) bili su testirani na koronu.
