Zastupnici Die Linke u srijedu i četvrtak održali su zatvoreni sastanak kako bi riješili krizu koja prijeti opstanku stranke, nakon što je najpopularnija političarka njemačke Ljevice, zastupnica Sahra Wagenknecht, proljetos objavila da želi do kraja godine donijeti odluku o osnivanju nove stranke. Wagenknecht ističe da se više neće kandidirati za Die Linke.
Sahra Wagenknecht (53), nije sudjelovala u stranačkoj klauzuri. Sukob nije riješen, nisu uspjeli dogovoriti niti tko će biti novi čelnici zastupničkog kluba, prenosi Spiegel. Izbor je odgođen - moguće do izbora u Hessenu početkom listopada, u najgorem slučaju do studenoga - ako tada još uvijek bude postojao zastupnički klub Ljevice. Ako Wagenknecht osnuje stranku, dovoljno je da povuče za sobom još jednog zastupnika pa da sadašnji klub zastupnika prestane postojati. I bez toga Die Linke je na rubu: stranka je na posljednjim izborima ušla u Bundestag, usprkos tek 4,9 posto osvojenih glasova, zahvaljujući tome što su osvojili tri direktna mandata. Jedan bi mogli izgubiti, ako Ustavni sud najesen donese odluku o ponavljanju izbora u Berlinu.
Ikona ljevice
Sahra Wagenknecht godinama je u sukobu s vrhom stranke. Die Linke je osnovan 2007. spajanjem PDS-a, nasljednika vladajuće stranke DDR-a, i lijeve frakcije zapadnonjemačkog SPD-a. Dvije godine kasnije ona ulazi u Bundestag. Postala je ikona ljevice, no unutar stranke godinama izaziva razdor lijevo konzervativnim stavovima. Nekim stavovima bliska je AfD-u: ona je za oprezniji pristup Njemačke slanju oružja Ukrajini, kritizira "nekontrolirano useljavanje". Tim stavovima zbližava stare komuniste i novu desnicu.
Za Ljevicu, ona je tempirana bomba, jer njenim odlaskom nestaje klub zastupnika, što bi mogao biti smrtni udarac za stranku: riječ je o pravu na govor u Bundestagu, o financiranju stranke, pristupu medijima. Ankete pokazuju da potencijalno biračko tijelo buduće stranke prije svega čine "autoritarni ljevičari" ili "lijevi konzervativci", ekonomski ljevičari koji ujedno traže restriktivniju migracijsku politiku, navodi njemačko izdanje Jacobina. U Die Linke traje sukob starih "drugova" i mladih prosvjednika, piše Spiegel, odlazak Wagenknecht mogao bi rastjerati stare pristaše.
Za europske izbore 2024., kao glavnu kandidatkinju Ljevica je istaknula 35-godišnju nečlanicu, aktivistkinju Carolu Rackete. To signalizira zaokret stranke prema mladoj, antikapitalističkoj ljevici, koja je protiv klimatskih promjena, za prava seksualnih manjina i rodno osjetljiv jezik. Time bi Linke postali parlamentarno krilo klimatskog pokreta. Wagenknecht ih je nazvala lifestyle-ljevičarima, izjašnjavajući se protiv zakona o rodnom samoodređenju i korištenju rodno neutralnog jezika.
Prilika na istoku
I prije nego što je Wagenknecht otišla, produbljuje se unutarstranački sukob. Navodno njeni suradnici obilaze lokalne lidere na području nekadašnjeg DDR-a, gdje stranka ima jako uporište. Procjenjuje se da bi njena stranka mogla imati utjecaja, primjerice, u Thüringenu, gdje su Die Linke i AfD zajedno osvajali više od 50 posto glasova. Analitičari procjenjuju da Wagenknecht ima moć mobilizacije neglasača, a od onih koji izlaze na izbore, među njenim simpatizerima 41 posto ih glasa za AfD, 22 posto za CDU, a 8 posto za FPD.