Sjevernoatlantski savez (NATO) razmišlja o osnivanju 100 milijardi dolara vrijednog oružanog fonda koji bi mu omogućio da nastavi pomagati Ukrajini u slučaju da bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump ponovno postane predsjednik, piše The Telegraph.
Kada bi se takav fond oformio, NATO bi preuzeo kontrolu nad pojedinačnim donacijama zemalja koje podupiru Ukrajinu. Da bi se takav fond oformio, članice NATO-a iz Europe vjerojatno bi morale povećati iznose novca i zalihe oružja koje su spremne poslati Ukrajini. Dužnosnici vjeruju da bi to Trumpu odgovaralo, odnosno da bi u tom slučaju bio manje ljut.
Trumpovi saveznici u Kongresu SAD-a ne dopuštaju predsjedniku SAD-a Joeu Bidenu da Ukrajini pošalje novi paket pomoći, a Trump redovito članice NATO-a kritizira zato što smatra da na obranu ne troše dovoljno novca. Ima dužnosnika koji se boje da bi Trump mogao prestati pomagati Ukrajini ako u studenom pobijedi na predsjedničkim izborima.
Promjena donatorske politike
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je članicama Saveza da će se donatorska politika NATO-a morati promijeniti kako bi se pomoć Ukrajini "zaštitila od političkih promjena". Prešutno je to priznanje da nije sigurno da će Amerika nastaviti podržavati Ukrajinu.
O oružanom se fondu još uvijek raspravlja, međutim, dužnosnici očekuju da će Europa htjeti financirati većinu dugoročnih paketa pomoći. "To treba biti neka vrsta zaklade, ali svi koji u nju uplaćuju sredstva moraju odobriti način distribucije sredstava iz zaklade", rekao je viši diplomat u NATO-u. "Ona rješava problem podjele tereta", dodao je diplomat.
Međutim, ako bi NATO Ukrajini počeo davati oružje, Moskva bi to vidjela kao eskalaciju rata u Ukrajini. Ruski predsjednik Vladimir Putin više je puta taj rat pokušao predstaviti kao pokušaj Rusa da zaustavi ekspanziju NATO-a.
Prelazak crvene linije
Nekoliko je članica Saveza reklo da će oformljavanje takvog fonda značiti prelazak preko "crvene linije" koju neke članice do sada nisu htjele prijeći. "Ako ćemo to napraviti, moramo prijeći Rubikon, što znači da će NATO igrati ulogu u koordiniranju slanja smrtonosne pomoći Ukrajini", rekao je jedan visoki diplomat.
Ako se oformi spomenuti fond, NATO-ovi bi zapovjednici preuzeli kontrolu nad kontaktom grupom za Ukrajinu koja broji više od 50 zemalja te koordinirali dostavu oružja Kijevu. Tu operaciju trenutno vode Amerikanci.
Novac iz fonda potrošio bi se na unaprjeđenje ukrajinske vojne opreme i obuku ukrajinskih vojnika. Plan je da se najavljenih 100 milijardi dolara potroši tijekom narednih pet godina.
Fond mnogi vide kao "most" na putu do ulaska Ukrajine u NATO, međutim američki su dužnosnici rekli da fond i putanja do članstva Ukrajine u Savezu neće biti predstavljeni na sastanku članica NATO-a koji će se u srpnju ove godine održati u Washingtonu.
Distribucijski ključ
Stoltenberg je rekao da će se novac u fond stavljati prema "zajedničkom distribucijskom ključu". To bi trebalo kritičarima u Washingtonu pokazati da će doprinos europskih zemalja biti adekvatan. Prema jednoj varijanti, Njemačka bi pokrila 16 posto troškova fonda, Velika Britanija 11, a Francuska 10. Amerika bi trebala pokriti maksimalno 16 posto troškova. Baltičke su zemlje predložile da se iznos novca koji se šalje Ukrajini može dodatno povećati ako članice NATO-a pristanu najmanje 0,25 posto svog BDP-a potrošiti na pomoć za Kijev.
Pripadnici američke Republikanske stranke koji podržavaju Donalda Trumpa tvrde da Amerika ne bi Ukrajini trebala poslati novi paket pomoći sve dok Europa ne pokaže da je spremna značajnije pomoći Kijevu. Nekoliko članova Republikanske stranke ne dopušta Kongresu SAD-a da odobri novi paket pomoći za Ukrajinu o traži da se izglasaju zakoni koji bi Americi pomogli da se obračuna s ilegalnom imigracijom.
Ukrajinski i američki dužnosnici tvrde da Ukrajina nema dovoljno municije jer joj SAD nije poslao taj paket pomoći te da Rusi zato na bojišnicama ostvaruju pobjede.
The Telegraph piše da bi ključni akteri detalje oko fonda htjeli precizirati prije nadolazećeg samita NATO-a u Washingtonu na kojemu će se obilježiti 75. godišnjica osnivanja Saveza i prije eventualne Trumpove pobjede na američkim predsjedničkim izborima.
Kako bi se stekla naklonost Amerikanaca, predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom reći će se da prihvati taj dogovor iako u njemu nema obećanja da će Ukrajina postati članica NATO-a.
Ovakav razvoj događaja sugerira da Zapad smatra da će rat Ukrajine i Rusije potrajati još nekoliko godina.