Čini se da američki predsjednik Donald Trump sve teže skriva svoje autoritarne sklonosti. Njegova opčinjenost autoritarnim vođama i diktatorima – od Vladimira Putina do Kim Jong-una ili od Aleksandra Lukašenka (s kojim je nedavno razgovarao o Ukrajini, iako je bjeloruski predsjednik odavno tek marioneta Kremlja, a njegova zemlja poslužila kao platforma za invaziju na Ukrajinu) do Xi Jinpinga – dobro je poznata i posve očita još iz njegova prvog mandata.
U ponedjeljak je istaknuo da bi se volio naći s vođom Sjeverne Koreje, jednim od najozloglašenijih diktatora na svijetu, rekavši da se njih dvojica "dobro slažu".
Ionako poznat po progonu neistomišljenika, sada se, čini se, ozbiljnom represijom okomio na nekadašnjeg savjetnika, a danas žestokog kritičara Johna Boltona, čiji su dom u Washingtonu u petak pretražili agenti FBI-a u sklopu, kako je rečeno, istrage nacionalne sigurnosti. Neki promatrači i mediji u SAD-u smatraju da se radi o jasnoj poruci američkog predsjednika svojim žestokim kritičarima.
Trump je, uostalom, obećavši u predizbornoj kampanji odmazdu protiv svojih političkih neprijatelja, od ponovnog preuzimanja vlasti u siječnju više puta pokušao iskoristiti poluge predsjedničke moći s tim ciljem.
Stoga možda i ne bi trebalo previše čuditi - koliko god bizarno bilo - što je u ponedjeljak na zgradi Ministarstva rada u Washingtonu na pročelju osvanuo golemi portret Donalda Trumpa upravo u stilu dalekoistočnih i ruskih komunističkih sadašnjih ili pokojnih diktatora.
Radi se o Trumpovu portretu u kampanji za drugi mandat, logotipu njegove inicijative America 250 i sloganu "Američki radnici na prvom mjestu". Portret se, kako je izvijestio Newsweek, proteže preko tri kata prozora zgrade, tu je i američka zastava, ali i portret Theodorea Roosevelta s istim motom.
Golemi portret Trumpa na zgradi Ministarstva rada, piše američki magazin, ima širi društveni značaj, koji nadilazi njegov vizualni aspekt dojma spektakularnosti, ističući da postoje razlozi za zabrinutost zbog personalizacije moći i izvršnih uredbi, za čime Trump rutinski poseže.
Povijesno gledano, autoritarni vođe, poput Josifa Visarionoviča Džugašvilija - Staljina, u Sovjetskom Savezu i Mao Zedonga u Kini, koristili su vladine zgrade za slično projiciranje i slanje poruke posvemašnje kontrole i jačanje svog imidža, a kritičari sada sugeriraju da Trumpov portret na vladinoj zgradi pokazuje oslanjanje na upravo tu tradiciju. Također, pojava portreta vremenski se podudara s nedavnim ukidanjem radnih i socijalnih politika.
Portret je izazvao burne reakcije na društvenim mrežama, a neki su to usporedili upravo s praksom spomenutih diktatora. "Izgleda kao nešto što sam već vidio...", napisao je demokratski kongresnik iz Massachusettsa Jim McGovern na X-u, uz sliku portreta sjevernokorejskog vođe Kim Jong-una i njegova oca Kim Jong-ila, koji vise na pročelju velike zgrade u Pjongjangu. Politolog Evan A. Feigenbaum također je usporedio Trumpa s kineskim diktatorom, napisavši na X-u: "Snažna vibracija predsjednika Maoa".
Demokratski guverner Kalifornije Gavin Newsom na svom se profilu na X-u osvrnuo na portret objavivši fotografiju ljudi koji se klanjaju Maovoj slici, uz natpis: "HVALA VAM, SLAVNI VOĐO!"
Izvanredni docent na Sveučilištu Waterloo, Roy Norton, podsjetio je kako su autoritarni vođe dugo koristili portrete i transparente za projiciranje svoje moći, pretvarajući vladine zgrade u sredstva za osobno veličanje svoga lika i djela.
U Sovjetskom Savezu, Staljinovo lice desetljećima se nadvijalo nad ulicama i stanovnicima. Njegov lik pojavljivao se na golemim plakatima, transparentima za parade i slično, predstavljajući ga kao utjelovljenje boljševičkih ideala. Prema istraživanju koje je objavilo Australsko nacionalno sveučilište, Staljinova slika namjerno je kreirana na način da diktator izgleda sveznajuće i herojski, kao stalni podsjetnik na državnu ideologiju.
Kineski diktator Mao Zedong također je masovno koristio fotografije u iste svrhe. Tijekom tzv. Kulturne revolucije, Maov portret bio je sveprisutan - od kineskih novina poput People‘s Dailyja do milijardi plakata i znački s njegovim likom. U Dominikanskoj Republici, diktator Rafael Trujillo otišao je toliko daleko da je preimenovao glavni grad po sebi. Javne zgrade, registarske pločice, pa čak i gradski zidovi, bili su oblijepljeni sloganima poput "Bog na nebu, Trujillo na zemlji".
Turkmenistanski autokrat Saparmurat Nijazov prenio je tu tradiciju u moderno doba, podigavši zlatni rotirajući kip samoga sebe u glavnom gradu Ašgabatu i preimenovao ulice, zračne luke, pa čak i meteorit po sebi.
Trump: ‘Možda bi nam se svidjelo...‘
Trump je u nekoliko navrata sebe dovodio u vezu s pojmom diktatora, a ne nedostaje kritičara koji smatraju da nije samo opčinjen autoritarnim vladarima, već da priželjkuje da i sam bude jedan od njih. Prije svog drugog mandata rekao je da će biti diktator "prvog dana" na vlasti. Prošlog tjedna sugerirao je da bi se "mnogim" Amerikancima mogao svidjeti diktator.
Trump je to izjavio odgovarajući na pitanja o svojoj prijetnji slanjem snaga Nacionalne garde u Washington, što bi se, kako je rekao, uskoro moglo proširiti i na druge gradove, uključujući Chicago. "Kao što znate, Chicago je trenutačno polje smrti, a oni to ne priznaju", rekao je, kritizirajući guvernera Illinoisa J.B. Pritzkera i druge demokrate, koji se protive slanju saveznih snaga u grad. "Kažu: ‘Ne trebamo ga! Sloboda! Sloboda! On je diktator! On je diktator!‘".
Zatim je dodao: "Mnogi ljudi govore da bi nam se možda svidio diktator", prije nego što je ustvrdio da on ne traži takvu moć. "Nisam diktator", rekao je Trump. "Ja sam čovjek sa zdravim razumom i pametna osoba".
Nije jasno, zaključuje Newsweek, hoće li Trumpova administracija postaviti slične portrete na zgrade drugih vladinih tijela. Ovo nije prvi slučaj da se na saveznoj zgradi prikazuje Trumpov lik. Ranije ovog proljeća, na zgradi Ministarstva poljoprivrede bio je izložen transparent s istim predsjedničkim portretom Trumpa, zajedno s onim Abrahama Lincolna.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....