NOVO 22:08 - Najmanje je 108 policajaca ozlijeđeno u ponedjeljak u Francuskoj, među njima dvadesetak u Parizu, na skupovima u povodu Međunarodnog praznika rada, rekao je francuski ministar unutarnjih poslova Gerard Darmanin, dodajući da je 291 osoba privedena diljem zemlje, među kojom 90 u glavnom gradu.
Takav broj ozlijeđenih pripadnika redarstvenih snaga "na 1. svibnja je iznimna rijetkost", dodao je ministar unutarnjih poslova, "oštro osudivši nasilje". Policajcu koji je u Parizu pogođen molotovljevim koktelom "opečeno je lice i ruke, ali nije životno ugrožen", rekao je Darmanin.
U ponedjeljak je nekoliko stotina tisuća ljudi diljem Francuske sudjelovalo u prvomajskim povorkama koje su obilježili prosvjedi ujedinjenih sindikata protiv mirovinske reforme i nasilje u kojemu je ozlijeđeno stotinjak redarstvenika.
Glavna tajnica sindikata CGT Sophie Binet rekla je da je veoma zadovoljna zbog "velikog odaziva koji pokazuje odlučnost da se postigne povlačenje mirovinske reforme", a njezin kolega iz CFDT-a Laurent Berger pohvalio je "veliku mobilizaciju" na 1. svibnja.
Premda je odaziv bio daleko od rekordne razine krajem siječnja, kada je, po procjeni ministarstva unutarnjih poslova, na ulice izašlo gotovo 1,3 milijuna ljudi, ovogodišnji Praznik rada uspio je okupiti veći broj ljudi nego inače, i to nakon 12 dana prosvjeda.
CGT procjenjuje da je na pariškom skupu sudjelovalo oko 550.000 ljudi i 2,3 milijuna u čitavoj Francuskoj. Ministarstvo unutarnjih poslova misli pak da se diljem zemlje okupilo 782.000 ljudi, među kojima 112.000 u Parizu.
U Parizu je javni red čuvalo 5.000 redarstvenika, a povorka je krenula u 14.00 sati po srednjoeuropskom vremenu, uz sudjelovanje sindikalista iz cijelog svijeta.
Policija je priopćila da je u Strasbourgu bilo 8.700 ljudi (15.000 po procjeni sindikata), u Lilleu 7.300 (15.000), u Marseilleu 11.000 (130.000), u Toulouseu 13.500 (100.000) i u Clermont-Ferrandu 14.000 (25.000).
Više stotina tisuća ljudi defiliralo je u ponedjeljak diljem Francuske kako bi "svečano" i "borbeno" obilježili Praznik rada u duhu sindikalne borbe protiv mirovinske reforme i poruke sindikata da neće odustati. Pritom su zabilježeni i vandalski ispadi.
"Ovaj 1. maj jedan je od najsnažnijih društvenih pokreta", ustvrdila je glavna tajnica CGT sindikata Sophie Binet, a njezin kolega Laurent Berger iz sindikata CFDT pozdravio je "ogroman odaziv ljudi".
No prve brojke pokazuje da se ipak ne radi o "plimnom valu".
Prema policiji, U Strasbourgu se okupilo 8700 ljudi, no sindikati tvrde da se radi o 15.000 okupljenih. U Lilleu je bilo 7300 (odnosno 15.000 prema sindikatu), u Maresillesu 11.000 (130.000 po sindikatima), u Toulouseu 13.500 (100.000).
U cijeloj Francuskoj 1. svibnja na "borben" način proslavilo je 500.000 do 650.000 ljudi, od kojih 80.000 do 100.000 u Parizu.
Sindikati tvrde da se u cijeloj Francuskoj okupilo do milijun ljudi.
Protivnici reforme mirovinskog sustava jasno su poručili da su odlučni u borbi da se ta reforma povuče.
Praznik rada obilježili su i poremećaji u zračnom prometu, s 25% do 33% posto otkazanih letova na najvećim aerodromima.
Najveće sindikalne akcije zabilježene su 2009., kad je CGT mobilizirao skoro 1,2 milijuna radnika (456.000 prema policiji).
Godine 2002. sindikati su se ujedinili u otporu prema čelniku krajnje desnice Jean-Marieu Le Penu u drugom krugu predsjedničkih izbora i na ulicama okupili 900.00 do 1,3 milijuna ljudi.
U Parizu je mobilizirano 5000 policajaca za čuvanje javnog reda, no nereda je bilo i u prijestolnici te drugim gradovima.
Francuska policija sukobila se sa skupinom anarhista odjevenima u crnom te je i sama bila gađana predmetima u Parizu gdje su vandali palili bicikle te uništavali autobusne postaje, prenosi agencija Reuters.
Nereda je bilo i u Lyonu gdje je nekoliko vozila zapaljeno, a neke su poslovne prostorije uništene, pokazale su televizijske snimke.
U Nantesu na zapadu Francuske zapaljena je administrativna zgrada.
Današnji dan bio je 13. dan za redom da traju sindikalni prosvjedi protiv omražene mirovinske reforme predsjednika Emmanuela Macrona, koji je u njezinom usvajanju zaobišao Narodnu skupštinu, posegnuvši za posebnim člankom u ustavu.
