EPICENTRI NASILJA

‘Ove tri države su središta islamističkih terorista, SAD hitno šalje specijalce i dronove‘

Kaos nastao zbog državnih udara omogućio je Rusiji i njezinim zloglasnim plaćenicima da prošire pipke svoga utjecaja u regiji

Ilustracija

 Markku Ulander/Lehtikuva/Profimedia

Američki diplomati pregovaraju s dužnosnicima Gane, Obale Bjelokosti i Benina, relativno stabilnih zemalja zapadne Afrike, o lokacijama za otvaranje američkih vojnih baza u njihovim državama u kojima bi SAD mogao pohraniti svoje dronove.

Glavna zadaća tog aranžmana bila bi da američke letjelice budu dovoljno blizu zemalja Sahela - Burkine Faso, Malija i Nigera - u kojima se posljednjih godina nezaustavljivo širi džihadistički islamizam. Štoviše, prema procjenama američkih analitičkih kuća koje rade za Pentagon, Afrika je trenutačno globalni epicentar islamističkog nasilja, a u tom je kontekstu najveća prijetnja grupacija JNIM (Jama‘at Nusrat al-Islam wal Muslimin) koja se smatra podružnicom al-Qa‘ide.

Procjenjuje se da je u džihadističkom nasilju u tim državama zapadne Afrike od 2017. ubijeno 41.000 ljudi, a posljednjih je godina kaos nastao zbog državnih udara omogućio Rusiji i njezinim zloglasnim plaćenicima da prošire pipke svoga političkog i vojnog utjecaja u regiji. Naime, zapovjedni vrh Malija već je angažirao wagnerovce za svoje sigurnosne poslove, a prema informacijama zapadnih obavještajnih službi, dužnosnici Nigera i Burkine Faso su posljednjih mjeseci u intenzivnim pregovorima s ruskim državnim vrhom o "bližoj vojnoj suradnji".

Zbog cijele je situacije Amerika primorana poslati svoje specijalce u regiju, kojima će zadati da treniraju lokalne elitne postrojbe za obranu. Dronovi na terenu američkim bi snagama omogućili da održavaju zračni nadzor nad vojnim kretanjima u regiji te da lokalnim postrojbama nude savjete i prenose svoja iskustva taktičkog ratovanja.

- Naša je najbolja opcija da se oslonimo na države zapadne Afrike - objasnio je za WSJ umirovljeni general američkih zračnih snaga Marcus Hicks.

image
Camille Laffont/Afp

Procjenjuje se da bi se nasilje, koje se trenutačno uspješno zadržavalo dalje od obale Atlantskog oceana, moglo početi širiti prema obali zato što bi islamisti u sljedećoj fazi mogli postati fokusirani na širenje moći prema zemljama bogatima zlatom i kakaovcem.

Prema službenim podacima pentagonskog Centra za strateške studije Afrike, u prvih devet mjeseci 2023. u Beninu je ubijeno 120 ljudi, što je značajan porast u odnosu na 72 ubijena 2022. te pet ubijenih godinu dana prije. U susjednom Togu teroristi su tijekom prvih 11 mjeseci 2023. ubili 31 čovjeka, među kojima i 11 civila. Obala Bjelokosti se, pak, od 2020. susrela sa 16 terorističkih napada, no prvih devet mjeseci 2023. prošli su relativno mirno. Analitičke kuće upozoravaju da će se Gana, čija je vlada dosad uspješno presretala islamističke ćelije inkorporirane duboko u državu, tek susresti s pojačanim napadima terorista.

Svojedobno se prvi na popisu američke strategije nalazio Niger, odani saveznik na zapadnoj obali Afrike, u kojem je SAD sagradio vojnu bazu vrijednu 110 milijuna dolara nedaleko od grada Agadeza te ondje stacionirao svojih 1100 specijalaca. Iz Nigera se nadzirala situacija i u Beninu. No, onda je u Nigeru došlo do vojnog udara.

Amerika je navodno predložila otvaranje baze u Gani, nedaleko od granice s Burkinom Faso, a još uvijek se dogovaraju detalji lokacija koje bi vojsci SAD-a poslužile na teritoriju Obale Bjelokosti. U Beninu se šuška o gradu Parakouu čija je lokacija idealna zato što se nalazi dovoljno blizu da im sjever problematične Burkine Faso bude "nadohvat ruke" u slučaju dodatne eskalacije nasilja, a dovoljno daleko da posluži kao eventualna tampon-zona u slučaju da dođe do prodora militantnih prosvjednika.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. travanj 2024 18:59