Ogromna brana iz sovjetske ere Kakhovka, koja se nalazi u dijelu južne Ukrajine pod kontrolom Rusije, dignuta je u utorak u zrak poplavivši okolna područja, izvijestio je Reuters, pozivajući se na izvore s obje strane. Ruski izvori tvrde da je to zbog ukrajinske vatre.
Još jedna je to potvrda da je Ukrajina pokrenula ofenzivu koja se čeka cijelo proljeće. Rusija je u više navrata, u doba dok je krajem ljeta prošle godine tekla operacija oslobađanja Hersona, grada niže duž tok rijeke Dnjipro, prijetila rušenjem brane. Nakon toga je uslijedilo usporavanje ukrajinskih napada, a Rusija je bez gubitaka iz Hersona povukla sve trupe, izuzetno važne, elitne profesionalne postrojbe među kojima su bili padobranci, te opremu.
Rušenje brane ratni je zločin, kao što je bio i pokušaj rušenja Peruće tijekom Domovinskog rata. Potez je to koji potvrđuje s jedne strane zabrinutost ruskih snaga da bi ukrajinska operacija mogla probiti čvrsto utvrđene obrambene linije. S druge strane to je pokazatelj da rusko zapovjedništvo ne preza ni od kakvih poteza ako smatraju da im mogu pomoći u aktivnoj obrani.
Rušenje brane pa izazivanje vodnog vala koji se spušta prema jugu treba prisiliti Kijev da se koncentrira na to područje jer je potrebno evakuirati stanovništvo, učiniti sve da se ublaže moguće katastrofalne humanitarne posljedice. U tome važnu ulogu uvijek igraju vojne postrojbe. Ako spašavaju ljude i dobra, ne mogu napadati ruske položaje. Uklopiti u sliku valja i najveću nuklearnu elektranu u Europi, Zaporižja, koju je okupirala Rusija, a čiji se rashladni sustavi opskrbljuju vodom iz akumulacije Kakhovka, koju zadržava brana. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) objavila je na Twitteru da su vidjeli "izvješća o šteti". Stručnjaci IAEA-e "pomno prate situaciju" i zasad su objavili da "ne postoji neposredan rizik za nuklearnu sigurnost u [elektrani]". Naglasak je na "zasad".
Brana, visoka 30 metara i duga 3,2 km, ima količinu vode kao Veliko slano jezero u američkoj saveznoj državi Utah, izgrađena je 1956. godine na rijeci Dnipro u sklopu hidroelektrane Kahovke, a opskrbljuje vodom poluotok Krim, koji je Rusija anektirala 2014. godine.
Pokušaj odvraćanja bilo kakve ukrajinske operacije prema Krimu, koji Kremlj kani braniti svim sredstvima, mogao bi se smatrati taktičkim razlogom ovog poteza. Što više nije razborit argument jer se Krim nalazi u dometu ukrajinskih raketnih snaga čime je narušena njegova strategijska važnost Rusiji. Osobito ako ukrajinske snage nagrizu kopneni most prema Krimu, onaj Kerčki, umjetni, već je pokazao ranjivost.
Rusija je tim zločinom potvrdila da je daleko od moćne vojne sile kad mora posezati za takvim koracima kako bi se zaštitila, svjesna svih slabosti snaga pod svojim zapovjedništvom. Bit će interesantno saznati, a saznat će se, je li naredba stigla iz Moskve ili je možda riječ o odluci nekog lokalnog zapovjednika. Pretpostavljam da se ruski predsjednik Vladimir Putin, ako sam nije dao naredbu, nije protivio.
Zaključno, ako je Kremlj pripravan na rušenje brane, ne treba isključiti ni korištenje drugih oružja masovnog uništenja.