Kina je u četvrtak započela, kako je poručila, kaznene vojne vježbe oko Tajvana, što je nazvala odgovorom na "separatističke postupke", poslavši teško naoružane vojne zrakoplove i izvodeći lažne napade.
Do vojnih vježbi u Tajvanskom tjesnacu i oko skupina otoka pod kontrolom Tajvana blizu kineske obale došlo je svega tri dana nakon što je na dužnost stupio novi tajvanski predsjednik Lai Ching-te (poznat i kao William Lai), kojeg Peking opisuje kao "separatista".
Kina, koja demokratski Tajvan smatra vlastitim teritorijem, osudila je Laijev inauguracijski govor u ponedjeljak, u kojem je pozvao Kinu da prestane s prijetnjama i poručio da dvije strane tjesnaca nisu "podređene jedna drugoj". Lai je opetovano nudio pregovore s Kinom, no bio je odbijen. On drži da isključivo narod Tajvana može odlučivati o svojoj budućnosti te odbija tvrdnje o suverenitetu Pekinga.
BBC je u izvještavanju o najnovijem kineskom nasrtaju na Tajvan poseban naglasak stavio upravo na Laija. Kako je izvijestio njihov izvjestitelj iz Taipeia, Rupert Wingfield-Hayes, Kina Laija naziva "najgorim od svih" zagovaratelja tajvanske neovisnosti do sada.
U Pekingu su, kako se navodi, četiri figure smještene u ‘panteon‘ najvećih neprijatelja koji se zalažu za neovisnost Tajvana. Prvi je pokojni bivši predsjednik Tajvana i Kuomintanga Lee Teng-hui, zatim bivši predsjednik iz Demokratske progresivne stranke (DPP) Chen Shui-bian, bivša predsjednica Tsai Ing-wen i novoizabrani predsjednik Lai, koji je odmah postao najomraženiji od svih.
U komentaru koji je nedavno objavljen, državna televizija CCTV je prozvala Laija zbog "prodaje teorije o dvije nacije". "Lai je nadmašio Lee Teng-huija, Chen Shui-biana i Tsai Ing-wen u promicanju neovisnosti Tajvana", rečeno je u komentaru.
‘Razapinjanje‘ u kineskim medijima
Kineski državni mediji opisuju ove vojne vježbe kao odgovor na inauguracijski govor novog predsjednika Tajvana Lai Ching-tea u ponedjeljak, koji vrlo oštro osuđuju. U četvrtak je na svom službenom WeChat profilu, kineskoj aplikaciji za razmjenu poruka, televizijska kuća CCTV napisala je da će Lai "sigurno biti prikovan na stup srama u povijesti".
Navodi se da Tajvan vidi Laija kao "zlatnog unuka tajvanske neovisnosti" te su ga nazvali "najvećom skrivenom opasnošću" koja bi mogla zapaliti sukob strana s dva kraja Tajvanskog tjesnaca.
Nakon što je Lai položio zakletvu u ponedjeljak, Global Times ga je opisao kao "neukog" i "nepromišljenog" vođu. U uvodniku u srijedu, navodi se da je Laijev inauguracijski govor "bio ispunjen neprijateljstvom i provokacijama, lažima i obmanama".
Središnja kineska televizija opisala je Laijev govor kao "potpuno priznanje neovisnosti Tajvana" te ocijenila da je on "iznimno štetan" za mir i stabilnost u Tajvanskom tjesnacu. Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi nazvao je njegov govor "potpunom sramotom".
Ipak, umirovljeni vojni časnici kažu da su takve velike vojne vježbe bile planirane puno prije inauguracije, održane u ponedjeljak. Za pripremu vojnih vježbi ovih razmjera, kako ističu, potrebni su mjeseci. Ovakav odgovor Pekinga, kako se procjenjuje, nije iznenadio ni novu vladu Tajvana - neimenovani izvori kažu da je scenarij koji se odvija upravo onakav za kakav su se i pripremili, piše BBC.
No, netrpeljivost Pekinga prema Laiju seže daleko prije njegovog inauguracijskog govora. U svom članku iz siječnja, pod naslovom ‘Zašto Kina mrzi novog predsjednika Tajvana‘ Business Insider je ustvrdio kako se Kini predsjednik Tajvana ne sviđa - i to nimalo.
Podsjeća se da je Peking glasno davao do znanja da mu se ne sviđa Lai Ching-te iz tajvanske Demokratske progresivne stranke čak i prije nego što je pobijedio na predsjedničkim izborima u siječnju sa 40,05 posto glasova.
‘Stvarno ga mrze‘
U kolovozu prošle godine je kinesko ministarstvo vanjskih poslova objavilo priopćenje u kojem su kritizirali Laijevo zaustavljanje u SAD-u na putu u Južnu Ameriku. "Lai Ching-te se tvrdoglavo drži separatističkog stava za ‘neovisnost Tajvana‘. On je pravi izazivač problema", priopćilo je ministarstvo.
U prosincu je dužnosnik kineskog Ureda za poslove s Tajvanom nazvao Laija "rušiteljem mira u tjesnacu" i potencijalnim "kreatorom opasnog rata".
U Pekingu u svakom slučaju smatraju da je ovaj 64-godišnji liječnik separatist. Godine 2017., dok je bio premijer, Lai je sebe nazivao "pragmatičnim radnikom za ‘neovisnost Tajvana‘". Od tada se ipak odmaknuo od tog svog stajališta, ocijenivši kako nema potrebe za proglašavanjem službene neovisnosti jer je Tajvan već de facto država.
No, njegov narativ o neovisnosti Tajvana i dalje predstavlja problem za Peking, koji tvrdi da je ovaj samoupravni otok njegov teritorij, iako kineska Komunistička partija nikada nije njime upravljala. Uoči Nove godine, kineski predsjednik Xi Jinping ponovno je potvrdio stav svoje zemlje o Tajvanu, rekavši da je "ponovno ujedinjenje" neizbježno.
Lai je obećao održati status quo i stabilnost u Tajvanu, ali Kina ne odustaje od svog stajališta. Peking je intenzivirao vojne vježbe oko otoka posljednjih nekoliko godina, a posljednje izbore na Tajvanu nazvao je izborom između "mira i rata, prosperiteta i propadanja".
"Mislim da ga Kina mrzi, stvarno ga mrzi", rekao je uoči izbora za Reuters Wu Xinbo, profesor međunarodnih odnosa na šangajskom sveučilištu Fudan, govoreći o Laiju. "To je zato što bi, ako bude izabran za čelnika Tajvana, mogao još jače forsirati svoj cilj neovisnosti Tajvana, što će izazvati krizu diljem Tajvanskog tjesnaca", zaključio je tada Wu.