Više od 100 brodova prošle je godinu u svibnju uplovilo u kod sjevernokorejske luke Haeju. Lucas Kuo i Lauren Sung, analitičari neprofitne organizacije Center for Advanced Defense Studies (CADS), ovu su pojavu odmah zabilježili kao krajnje neobičnu. Kuo i Sung, naime, istražuju sigurnosna pitanja pomoću velikih količina podataka, a specijalizirali su se za praćenje prometa u vodama oko Sjeverne Koreje i u sjevernoistočnoj Aziji, piše CNN.
Spomenuti dvojac prati morski promet u blizini Sjeverne Koreje jer je Pjongjang više puta optuživan za prodavanje ugljena i druge vrijedne robe na otvorenom moru kako bi zaobišao carinike koji su dužni provoditi sankcije koje su zemlji na čijem je čeli Kim Jong-un nametnuli Ujedinjene narodi. Umjesto da prvo robu dostave u neku luku pa potom s njom trguju, Sjeverna Koreja, navodno, robu prebacuje s jednog broda na drugi brod te potom laže o njezinom podrijetlu.
Kimov režim na tim transferima može zaraditi desetke milijuna dolara, a njima se jer mogu biti brzi i diskretni te izvedivi sa svega nekoliko brodova. Kuo i Sung su, međutim, tijekom promatranja voda oko Sjeverne Koreje opetovano viđali puno više od samo nekoliko brodova. Nešto tu nije štimalo pa su analitičari CADS-a nastavili dalje kopati.
Kuo i Sung naposlijetku su otkrili da je posrijedi masivna operacija izbjegavanja međunarodnih sankcija teška više milijuna dolara u kojoj sudjeluje 279 brodova. Ti se brodovi, međutim, nisu koristili za krijumčarenje oružja, droge, zaštićenih životinja i novca - zločine za koje međunarodna zajednica već tereti Sjevernu Koreju. Nisu čak ni prevozili ugljen, izvozni proizvod koji Pjongjangu donosi najviše novca.
Korišteni su za jaružanje i transport pijeska.
To se može činiti bezazleno, međutim Ujedinjeni su narodi Sjevernoj Koreji u prosincu 2017. godine zabranili izvoz zemlje i kamena. Trgujući pijeskom, Sjeverna Koreja krši međunarodne zakone. Istražitelji Ujedinjenih naroda u travnju su rekli da je Sjeverna Koreja prošle je godine od izvoza pijeska zaradila najmanje 22 milijuna američkih dolara. Jedna je anonimna zemlja tim istražiteljima rekla da je Pjongjang od svibnja 2019. godine do konca 2019. u inozemstvo poslala milijun tona pijeska.
Kuo i Sung su do svojih spoznaja došli nakon što su tjednima promatrali kretanje spornih brodova. Naime, svi brodovi koji su uplovljavali u sjevernokorejske vode bili su povezani s Kinom - ili preko zastave ili preko imena. CNN piše da u trgovanju brodova sudjeluju brodovi koji su registrirani u malim zemljama čiji pravilnici nisu toliko strogi. Satelitski snimci otkrili su da su sporni brodovi do pijeska dolazili tako što su ga uzimali s morskog dna. Sung je kasnije otkrio da Sjeverna Koreja još od ranih 90-ih godina prošlog stoljeća susjedima izvozi pijesak. "Oni sada svjesno rade na prikrivanju ove aktivnosti", rekla je Sung.
Zašto pijesak? Čovječanstvo troši oko 50 milijardi tona pijeska na godinu, što ga čini drugim najkorištenijim prirodnim resursom. Prvi je, dakako, voda. Možda se čini da pijeska na Zemlji ima beskonačno mnogo, međutim postoji samo određena količina koji se može iskoristiti bez ozbiljnih ekoloških posljedica. Sjeverna Koreja na pjesku zarađuje već godinama. Prema medijskim napisima iz 2008. godine, Pjongjang je Južnoj Koreji te godine prodao 73,35 milijuna dolara pijeska. Južna je Koreja, doduše, ubrzo nakon toga prestala kupovati pijesak od Sjeverne Koreje.
Tu na scenu stupa Kina, najveći konzument pijeska na svijetu. Kini zbog njezinih ambicioznih građevinskih planova treba jako puno pijeska. Peking je između 2011. i 2013. iskoristila više betona nego što su Sjedinjene Američke Države u cijelom 20. stoljeću. Kina i dan danas troši više betona od ostatka svijeta zajedno.
Sung i Kuo, međutim, nisu uspjeli ući u trag milijunima tona pijeska koje je Sjeverna Koreja "izvezla" Kini. CNN piše da je krijumčarenje pijeska u Kini velik problem te da je trgovanje pijeskom netransparentno.
U ovom trenutku nije poznato tko zapravo jaruža pijesak i što se s njime radi. Kuo je rekao da ga čudi što je ovakva operacija toliko dugo bila tajna. "Ovo je jedan od najkreativnijih načina izbjegavanja sankcija koji sam vidio da Sjeverna Koreja poduzima. Još uvijek smo začuđeni", rekao je Kuo.
Kinesko Ministarstvo javne sigurnosti nije odgovorilo na CNN-ov upit za komentar ove priče, ali je početkom prošle godine pokrenulo kampanju za suzbijanje ilegalne trgovine pijeskom. Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova poreklo je da Peking radi išta krivo kada je riječ o Sjevernoj Koreji. "Uvijek smo ispunjavali međunarodne obaveze i pridržavamo se UN-ovih sankcija", dodalo je Ministarstvo. Sjeverna se Koreja nije javno očitovala o ovim optužbama, ali je često sankcije nazivala "neprijateljskim činovima" i dovodila u pitanje njihovu legitimnost.