Ovo je najmoćniji čovjek u Iranu. Trump s njim ne može pregovarati

Razgovori između Sjedinjenih Država i Irana u Islamabadu prvi su korak prema miru, ali tek nakon njihova završetka znat će se jesu li se zaraćene strane uspjele dogovoriti, barem oko nečega. SAD predstavljaju potpredsjednik J. D. Vance i posebni predsjednički izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner, dok su na čelu iranskog izaslanstva predsjednik parlamenta Mohamad Baher Halibaf i ministar vanjskih poslova Abas Aragči.

SAD i Iran već su objavili svoje uvjete za mirovni sporazum, a u mnogim pitanjima pokazali su se međusobno isključivima. Obje strane imaju maksimalističke početne pozicije, a usto se smatraju pobjednicima u ratu i ne pokazuju spremnost na kompromis. Stoga je sasvim moguće da će prvi krug pregovora u Islamabadu biti posljednji, budu li obje strane zaključile da ne mogu postići dogovor, a tada je najizvjesnija opcija - nastavak neprijateljstava.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa izradila je plan od 15 točaka koji nije u cijelosti otkriven. Neposredno prije početka pregovora Trump je rekao da će Hormuški tjesnac "uskoro biti ponovno otvoren" - bez obzira na iransku suradnju - te da su američki pregovarači, prvenstveno usredotočeni na sprečavanje Teherana da dobije nuklearno oružje. Citiramo: "Nema nuklearnog oružja. To je 99% sporazuma".

Međutim, SAD je pristao osloboditi zamrznutu iransku imovinu u Kataru i drugim stranim bankama kao znak ozbiljnosti u pregovorima, a taj je potez, prema iranskim izvorima, izravno povezan s osiguranjem slobodnog prolaza kroz Hormuški tjesnac, kroz koji trenutačno prolazi samo mali broj plovila.

‘Imamo dobru volju, ali ne vjerujemo Amerikancima‘

Na suprotnoj strani, iransko Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost objavilo je da traže uklanjanje svih primarnih i sekundarnih sankcija koje su nametnute Iranu, zadržavanje kontrole nad Hormuškim tjesnacem, povlačenje američkih oružanih snaga s Bliskog istoka, prekid napada na sebe i svoje saveznike, odmrzavanje iranske imovine i rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda koja će svaki sporazum učiniti obvezujućim. Manje-više ništa od toga Amerika ne može prihvatiti, jer bi to značilo Trumpovu kapitulaciju.

Po dolasku u Islamabad Halibaf je izjavio da "imaju dobru volju, ali ne vjeruju Amerikancima", a dan ranije postavio je dva preduvjeta za početak pregovora, a to su prekid vatre u Libanonu i odmrzavanje iranske imovine pod međunarodnim sankcijama.

Čini se da je libanonsko pitanje jedno od najsloženijih u ovim pregovorima i bez rasprave o njemu malo je vjerojatno da će se SAD i Iran moći dogovoriti čak i o krhkom miru. A to ovisi o Izraelu, koji je odlučio okupirati velik dio te države.

Donald Trump, očito reagirajući na Halibafove uvjete, zaprijetio je da "Iranci kao da ne shvaćaju da nemaju više nikakvih karata u rukama osim kratkoročnog iznuđivanja svijeta korištenjem međunarodnih plovnih putova. Sada su živi samo da pregovaraju!". To je nagovještaj da je Izrael bio spreman ubiti Halibafa i Aragčija, kao što je već likvidirao mnoge druge visokorangirane iranske dužnosnike i vojno osoblje, ali je, zasad, obojicu uklonio s popisa meta na inzistiranje SAD-a, koji ih smatraju pregovaračkim partnerima.

Najmoćniji čovjek u Iranu

Zapravo, trenutačno najmoćniji čovjek u Iranu je vrhovni zapovjednik Korpusa islamske revolucionarne garde, brigadni general Ahmad Vahidi. Ali SAD ne može izravno pregovarati s njim, jer službeno smatra IRGC međunarodnom terorističkom organizacijom.

Vahidi je u stalnom sukobu za moć u Iranu, kako s Halibafom (bivšim članom IRGC-a), tako i s iranskim predsjednikom Masudom Pezeškianom. Ovaj general dosljedno brani najradikalnije stavove i odbacuje kompromise sa SAD-om, posebno u vezi s iranskim raketnim programom, koji smatra najvažnijim jamstvom obrambene sposobnosti zemlje, tvrdi Iran International, disidentski iranski portal.

Još jedan general ima jednu od ključnih uloga u pregovorima, a to je pakistanski vojni zapovjednik Asim Munir, kojeg američki predsjednik Donald Trump naziva svojim "omiljenim feldmaršalom". Munir je vjerojatno najmoćniji čovjek u Pakistanu, gdje vojska dugo ima dominantnu ulogu u politici.

Ubrzo nakon početka Trumpova drugog mandata, Munir je počeo graditi odnos s američkim predsjednikom i stekao njegovo povjerenje. Munir je, djelujući na temelju obavještajnih podataka CIA-e, predao navodnog organizatora bombaškog napada na zračnu luku u Kabulu 2021. godine, kada su se Amerikanci evakuirali iz Afganistana. U samoubilačkom napadu poginulo je najmanje 170 Afganistanaca i 13 američkih vojnika. Trump je bio toliko zahvalan da je to spomenuo u svom prvom obraćanju Kongresu.

Ipak, prema Le Mondeu, američki je predsjednik u lošoj situaciji, iz koje se pokušava iskobeljati:

"Donald Trump često koristi sliku špila karata kako bi označio da on drži sve karte, za razliku od drugih. Ništa ne može biti dalje od istine. Trenutačna situacija otkriva nesiguran američki položaj nakon četrdeset dana rata. Strateški promašaji i narušeni odnosi sa saveznicima. Oslabljeni, ali radikalizirani iranski režim, ohrabren svojim nepovjerenjem prema Sjedinjenim Državama, otkrio je neviđenu prednost u svojoj kontroli Hormuškog tjesnaca.

Tome treba dodati još jednu ranjivost, ovaj put namjernu, a to je sastav američke delegacije. Predvode je potpredsjednik J. D. Vance, predsjednikov posebni izaslanik i prijatelj Steve Witkoff te njegov zet Jared Kushner. Prvi je Vance, koji je izgradio političku karijeru na protivljenju dugotrajnim vojnim angažmanima u inozemstvu. Od siječnja i krvavog obračuna s prosvjednicima u Iranu, iza kulisa, bio je neprijateljski raspoložen prema ratu velikih razmjera. A sada je zadužen za upravljanje izlaskom iz njega", analizirao je Le Monde.