Ovo je pet ključnih zahtjeva Ukrajine, analitičar upozorava na potencijalno kobni potez Trumpa: ‘Preživjeli su rat, ali mir neće‘

Ovog petka u Anchorageu na Aljasci susret će se američki predsjednik Donald Trump i Vladimir Putin kako bi, između ostalog, raspravljali o Ukrajini, koju je Rusija napala još 24. veljače 2022. i od tada pokušava pokoriti. Na tom sastanku neće biti Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, kojeg su Trump i njegov potpredsjednik JD Vance u veljači ovdje godine bezobzirno napali tijekom razgovora u Bijeloj kući.

Zelenski nije previše skrivao što misli o tom summitu.

- Prije svega, on (Putin) će imati sastanak na američkom tlu, što smatram njegovom osobnom pobjedom, rekao je Zelenski novinarima, dodajući da će sastanak izvući ruskog predsjednika iz „izolacije“ i odgoditi moguće američke sankcije protiv Moskve.

Dakle, raspravljat će se o budućnosti Ukrajine, bez Ukrajine. U Kijevu se najviše boje da Trump pokuša progurati bilo kakav dogovor s Putinom koji zajamčio barem privremeni prekid vatre. Ne zato što bi Trump previše stalo da prestane rat, ubijanje i patnja ljudi (na primjer, nema nikakvih problema s tim kad je počinitelj njegov dobar prijatelj Benjamin Netanyahu, inače također haški optuženik kao i ruski predsjednik Vladimir Putin), već zato što američki predsjednik pošto poto želi dobiti Nobelovu nagradu za mir. Njegov ego vjerojatno i dalje teško može podnijeti činjenicu da je Nobela za mir tijekom svojeg mandata dobio Barack Obama, dok on, eto, nije. Iako će se mnogi s pravom zapitali koliko je i sam Obama svojedobno zaslužio tu nagradu.

No, vratimo se Ukrajini - bilo kakav brzi i nagli dogovor njima vjerojatno ne bi odgovarao. U vrhu ukrajinske vlasti uvjereni su da Putin želi samo zavarati Amerikance i da se njegov cilj u osnovni nije promijenio - a to je de facto pokoriti Ukrajinu. Što onda Kijev svakako želi izbjeći? Politico je istaknuo pet stvari: Prvo, trajni prekid vatre prije bilo kakve razmjene teritorija. Drugo, žele da Rusija plati ratnu odštetu. Treće, povratak ratnih zarobljenika i otete djece. Četvrto, sigurnosne garancije za Ukrajinu, kako više ne bi bili neprekidno na meti Kremlja. I peto - da Trump naprosto "ne spasi" Ruse i Putina.

Pa prođimo redom.

Nema razmjene teritorija bez prekida vatre

Prvo, nema razmjene teritorija prije trajnog prekida vatre. Rusi u najmanju ruku žele prisvojiti Krim i četiri ukrajinske oblasti čije je dijelove okupirala u većem dijelu. To prije svega znači Donbas (Luhanska i Donjecka oblast), a Zelenski je u utorak rekao da će odbaciti svaki ruski prijedlog koji bi uključivao povlačenje ukrajinskih snaga iz tog dijela zemlje jer bi to Kijevu oduzelo obrambene linije i otvorilo put Moskvi za daljnje ofenzive.

- Nećemo se povući iz Donbasa (koji uključuje ukrajinske regije Doneck i Luhansk), rekao je predsjednik novinarima. .

Trump je, podsjetimo, ranije nagovijestio da bi razmjena teritorija mogla biti dio potencijalnog mirovnog sporazuma (ako se bilo što takvog uopće sklopi).

Zelenski je rekao da Ukrajina još uvijek kontrolira oko 30 posto regije Doneck, odnosno oko 9000 četvornih kilometara, te da ima snažno utvrđene obrambene linije i kontrolira strateške uzvisine.

- Svako povlačenje stvorilo bi "odskočnu dasku" za nove ruske ofenzive, rekao je, dodajući da bi Putin tada imao otvoren put prema regijama Harkiv, Zaporižje i Dnipropetrovsk. Krimski poluotok, koji je Rusija okupirala kršeći međunarodno pravo 2014. već je „100 posto“ bio odskočna daska za napad na južnu Ukrajinu, istaknuo je Zelenski.

Plus, valja napomenuti da bi bilo kakve promjene granica zahtijevale i promjenu ukrajinskog ustava, i to nakon što su Ukrajinci godinama ginuli braneći te iste granice.

Ratna odšteta

Drugo, Ukrajina želi ratnu odštetu. Rusija već tri i pol godine direktno razara zemlju (okupaciju Krima 2014. i poticanje separatista po modelu SAO Krajine u Donjecku i Luhansku da i ne spominjemo). Procjene su da šteta iznosi između 500 milijardi i 1000 milijardi dolara. Kako Rusija samo u Belgiji, konkretno u instituciji Euroclear, ima više od 200 milijardi eura zamrznutih sredstava, želja je Kijeva da se barem taj dio iskoristi za obnovu zemlje.

Povratak djece i ratnih zarobljenika

Treće, povratak ratnih zarobljenika i djece. Rusija je od početka rata otela gotovo 20.000 djece iz Ukrajine, zbog čega je na optužnici Haškog tribunala završio i sam Putin. Uz posredovanje Katara i drugih aktera Kijev je dosad vratio 1453 djece. Naravno, žele vratiti svako od njih. Ona koja su ostala u Rusiji izložena su konstantnoj propagandi i "preodgoju", prema nizu izvješća. Osim djece, na teritoriju Ruske Federacije nalaze se i tisuće ratnih zarobljenika. Njihove zamjene događaju se stalno, a od početka rata Ukrajina je vratila više od 2000 svojih vojnika.

Sigurnosne garancije

Četvrto, sigurnosne garancije za Ukrajinu. U idealnom scenariju za Kijev bi to značilo da ima jasan put prema članstvu u NATO-u i Europskoj uniji. Prvo se gotovo sigurno neće dogoditi, a drugo neće u skoroj budućnosti. Što Ukrajinu stavlja u situaciju da u slučaju bilo kakvog sporazuma s Rusijom traži jasne garancije, iza kojih će svojim autoritetom stajati velike (nuklearne) sile, a kojim će se jamčiti da Moskva više neće moći ostvariti svoje teritorijalne pretenzije kad god zaželi. Tih garancija zasad nema, ali ima velika vojna pomoć Zapada koja je Ukrajinu održala u ratu sve do danas.

Bez nagrade za Rusiju

I zadnje, izbjeći spašavanje Putina i Rusije. Od početka invazije Rusija je, barem od strane zapadnih zemalja, doživljena kao otpadnička država, izložena je nizu sankcija te izbačena iz uobičajenih međunarodnih tokova suradnje i komunikacije. A pritom Rusija i dalje nije postigla svoj cilj, koji je smjena vlasti u Ukrajini i de facto stavljanje te zemlje pod vlastitu kontrolu.

Pritom je Rusija, čak i prema konzervativnim procjenama, izgubila stotine tisuća vojnika (ubijeni, ranjeni, zarobljeni - ukratko, izbačeni iz borbe), neki analitičari, poput Timothyja Asha, smatraju i da su u rat ulupali oko 2000 milijardi dolara. To je, inače, otprilike godišnji BDP cijele Rusije. Ako bi sad Rusiji SAD najednom ukinuo sankcije omogućio bi joj da se vrati u globalne ekonomske tokove, to bi zapravo značilo nagradu za agresiju. A Ukrajinu bi stavilo u neizdrživu poziciju u kojoj bi se teško mogla braniti od ionako većeg i ekonomski moćnijeg suparnika.

- Naš je strah taj da Ukrajina preživi rat, ali ne preživi i mir. Ovaj mir mogao bit biti toliko loš da društvo, ekonomija i politička scena u Ukrajini naprosto puknu, zaključio je Timothy Ash.