Nakon što su bespilotne letjelice početkom ovog tjedna na nekoliko sati zatvorile zračnu luku u Kopenhagenu, dronovi su ponovno uzbunili Dansku, ovaj put leteći iznad najmanje četiri danska aerodroma.
Tenzije na sjeveru i istoku Europe dobile su novi zamah, a saveznici NATO-a još vijećaju o tome kako odgovoriti na hibridne napade na Europu. Američki predsjednik Donald Trump smatra da "europske zemlje trebaju rušiti ruske avione ako povrijede njihov zračni prostor". Međutim, saveznici NATO-a imaju podijeljena mišljenja. Zemlje poput Poljske i Estonije slažu se s Trumpom. Poljski vrh otvoreno je poručio da će Varšava to učiniti usudi li se Moskva izvesti takvu provokaciju.
Podignuta je razina opasnosti, otkriveno odakle su lansirani dronovi: ‘Ovo je djelo profesionalca!‘
Varšava je, podsjetimo, podigla NATO-ove avione kako bi srušila ruske dronove kad su upali u poljski zračni prostor prije dva tjedna. No, zemlje poput Njemačke smatraju da se treba suzdržavati od prevelike eskalacije. CNN prenosi izjavu Alexusa Grynkewicha, američkog generala i vrhovnog zapovjednika snaga NATO-a u Europi, da je ruski upad u Estoniju borbenim zrakoplovima vjerojatno bio slučajan s obzirom na neiskustvo i manjak obuke ruskih pilota. Na koncu se NATO odlučio na srednji put te ublažio izjavu nakon hitnog sastanka u utorak u kojoj se navodi da će članice NATO-a "odgovoriti onako kako same odaberu".
Zapovjednik danske obrane Michael Hyldgaard rekao je da se u slučaju najnovijih dronova u Danskoj nije išlo na rušenje letjelica zbog sigurnosti stanovnika. "Stalno procjenjujemo prijetnje i na temelju procjena djelujemo", rekao je Hyldgaard.
Lansirani s brodova?
"Po svemu sudeći, riječ je o sistematičnom, hibridnom napadu", rekao je u četvrtak Troels Lund Poulsen, danski ministar obrane, navodeći da je akcija "profesionalno izvedena". Peter Hummelgaard, danski ministar pravosuđa, istaknuo je da je svrha "ove vrste hibridnih napada sijati strah i podjele, prestrašiti nas".
Iako nema fizičkih dokaza koji bi ostavljali trag do Kremlja, danski političari "ne isključuju", a stručnjaci "ne sumnjaju" da je riječ o ruskim dronovima. Danska policija potvrdila je da je riječ o privatnim bespilotnim letjelicama te da ne zna tko njima operira, ali da to radi bez dozvole, u blizini "osjetljivih" područja. Dronovi su letjeli s upaljenim svjetlima, ne skrivajući svoju prisutnost, zapravo suprotno, no nisu djelovali ofenzivno.
Pitanja na koja nije bilo odgovora glase: tko upravlja dronovima nad Danskom? Odakle su stigli? Kamo lete?
Ono što je potvrđeno je da se dronovima operira "lokalno", a po svemu sudeći riječ je o istim letjelicama koje su izazvale zatvaranje aerodroma u Kopenhagenu u ponedjeljak i utorak. Neki strani mediji spominju mogućnost da su dronovi, barem oni koji su bili aktivni početkom tjedna oko Kopenhagena, lansirani s "brodova u blizini". Ta se opcija istražuje u Njemačkoj u kojoj su dronovi uočeni blizu vojnih baza i kritičnih točaka javne infrastrukture.
U najnovijem incidentu došlo je do privremenog zatvaranja aerodroma u Aalborgu, trećoj najvećoj zračnoj luci u Danskoj, koja se koristi i za komercijalne i vojne letove. Bez dozvole se letjelo i u blizini zračne baze Skrydstrup na jugu zemlje, a tamo se nalaze danski zrakoplovi F-16 i F-35. Građani su javljali o dronovima i drugdje u zemlji, među ostalim i iznad otoka Bornholm koji se nalazi na zapadnom dijelu Baltičkog mora.
Testiranje vojne spremnosti NATO-a
Iako su zemlje članice Europske unije i NATO-a zaprijetile da će reagirati na nove povrede svog zračnog prostora, dronovi i ruski avioni nastavili su upadati u europski zračni prostor. Raspravljajući o europskom odgovoru, stručnjaci su istaknuli i problem da većina europskih zemalja nema pouzdanu strategiju protiv dronova. Oni koji su korišteni u zračnom prostoru članica EU bili su jeftine verzije bespilotnih letjelica. Države članice, navodi Financial Times, ili nisu u stanju srušiti ih ili su za to primorani koristiti skupu tehnologiju, na primjer borbene zrakoplove i rakete zemlja-zrak.
Danska je najnovija meta provokacija dronovima. Prva je nedozvoljene upade prijavila Poljska, koja je podigla bombardere da sruše letjelice. Zatim su ruski avioni povrijedili zračni prostor baltičkih zemalja, a napade od početka godine prijavile su i Norveška i Njemačka koje su navele da su ruski zrakoplovi u ranijim prilikama letjeli nad vojnim ciljevima na moru.
Američki mediji prenijeli su vijest da su američki vojni zrakoplovi ovog tjedna podignuti iz vojnih baza na Aljasci kako bi identificirali i presreli četiri ruska borbena zrakoplova koja su ušla u zonu obrambene identifikacije Aljaske. Riječ je o međunarodnom zračnom prostoru uz kanadski i američki zračni prostor u koji su ušla dva strateška bombardera TU-95 i dva lovca Su-35. Ruske letjelice imaju pravo ući u tu zonu, no moraju se identificirati.
Dužnosnici NORAD-a, zajedničke zračne komande Sjedinjenih Država i Kanade, rekli su da je ruska vojna aktivnost u zoni obrambene identifikacije uobičajena i ne smatra se prijetnjom, ali da je to još jedan u nizu letova ruskih zračnih snaga za koje se vjeruje da testiraju vojnu spremnost SAD-a i članica NATO-a.
Rušenje zrakoplova je problematično
Zbog kontinuiranih provokacija u petak će se još jednom sastati ministri obrane zemalja uz istočnu granicu te će, uz ostalo, raspravljati o ideji "dronskog zida" na istoku Europe. Nije sigurno što ta ideja sve obuhvaća, ali riječ je o inicijativi koju od ranije guraju pribaltičke zemlje. Cilj je koristiti tehnologiju i dronove kako bi se uživo pratila zbivanja na granici i onda odmah reagiralo u slučaju prijetnje.
Danski ministar Poulsen priznao je medijima da Danska nema tehnologiju za rušenje nekih tipova dronova. Međutim, danski je kabinet rekao da je u pripremi novi zakon koji bi vlasnicima kritične infrastrukture dao ovlasti za rušenje dronova. Lideri EU također se sastaju sljedećeg tjedna na novom neformalnom summitu u Kopenhagenu, gdje će se dogovarati o obrani i pružanju podrške Ukrajini.
Danska se među metama sigurno našla i zbog snažne podrške Ukrajini. Snažno je povećala trošenje na vojsku, uključujući kupovinu sustava zračne obrane i projektila koji su u stanju dosegnuti Rusiju. Danska je vlada donijela izmjene zakona kako bi ubrzala proces ishođenja dozvola za ukrajinsku obrambenu tvornicu u blizini zračne baze Skrydstrup u kojoj će se proizvoditi raketno pogonsko gorivo.
Kad je riječ o ideji o rušenju zrakoplova, stručnjaci ističu da je to lakše reći nego napraviti te podsjećaju da je tijekom hladnog rata zračno patroliranje itekako vodilo računa da u naravi bude sredstvo identifikacije prijetnje i odvraćanja, a ne sredstvo za eskalaciju sukoba. Aktualni prijedlozi o rušenju ruskih aviona čim prijeđu u tuđi zračni prostor smatraju se problematičnima zbog mogućnosti da dođe do pogreške i nenamjernog prelaska granice. No, pristaše ideje ističu kako je nužno pokazati zube ruskoj agresiji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....