Sastanak zapadnih saveznika Ukrajine u ‘Ramstein‘ formatu koji će se održati ovog petka zadnja je šansa da se pripremi i naoruža Ukrajinu prije nove ruske ofenzive, rekao je za Sky News vojni analitičar, profesor Michael Clarke.
Iako su Britanci u ponedjeljak potvrdili da šalju veliki paket oružja Ukrajini, koji između ostalog uključuje i 14 modernih tenkova Challenger 2, bateriju samohodnih haubica AS-90 (najmanje 8 komada u početku, kasnije možda još 16), stotine oklopnih vozila te najmanje 100.000 komada topničke municije, to neće biti dovoljno. Naime, stručnjaci tvrde da je Ukrajini potrebno barem stotinu zapadnih tenkova da se odupru ruskoj navali (a za ofenzivu vjerojatno i mnogo, mnogo više), a njih bi moglo poslati nekoliko europskih država, poput Poljske, Finske i Danske. Kako je tu riječ o tenkovima njemačke proizvodnje Leopard 2, za njihovu bi isporuku konačno odobrenje trebao dati službeni Berlin, koji i dalje nije potpuno decidiran po tom pitanju.
Profesor Clarke pak ističe kako su britanski Challenger 2 tenkovi "nemjerljivo superiorniji" ruskim tenkovima koji su na bojištu u Ukrajini.
- Oni mogu podnijeti hitac ruskih tenkova i nastaviti dalje, usprkos tvrdnjama Kremlja da će ‘gorjeti kao i svi drugi‘, kaže Clarke, ali napominje da Ukrajini ponestaje vremena.
Krajnji čas
- Ako računate da za dostavu tenkova i obuku tenkovskih posada treba najmanje 10 do 12 tjedana, a ruska ofenziva očekuje se za 12 tjedana, tada je jasno da je sastanak u Ramsteinu zadnja prilika da se donese odluka o isporuci tenkova.
Britanski vojni analitičar za Sky News prokomentirao je i zajedničke rusko-bjeloruske vojne vježbe u Bjelorusiji za koje kaže da im je namjera "rastegnuti ukrajinske snage". No, kad je u pitanju potencijalni novi napad na Ukrajinu iz smjera njenog sjevernog susjeda, Clarke napominje da je granica Ukrajine i Bjelorusije prekrivena močvarnim tlom preko kojeg "nitko ne želi voziti tenkovima" (slično je prije tri tjedna u našem podcastu Prva linija govorio i hrvatski vojni analitičar Igor Tabak, što možete pogledati ovdje).
To bi, ističe Clarke, ograničilo potencijalnu rusku ofenzivu samo na one rute kojima su Ukrajinu napali i na početku invazije. Bitna razlika u odnosu na 24. veljače prošle godine je pak to da su Ukrajinci sve te ceste i granične prijelaze sada dobro utvrdili.
Osim toga, agresorska vojska bi se susrela i sa znatno spremnijom ukrajinskom vojskom, što je režimu u Minsku itekako jasno, zbog čega im se baš i ne žuri direktno se uključiti u rat. Uostalom, Lukašenko je do sada pokazao da će Rusima će prepustiti svoj državni prostor za potrebe izvođenja napada, pomoći i s oružjem i opremom, ali bjeloruske trupe u Ukrajinu se poslati tek ako ostane bez svakog izbora.
Skupo plaćen Soledar
Komentirajući situaciju na istoku Ukrajine, profesor Clarke kaže kako se čini da su ruske trupe doista zauzele Soledar, ali su za to platili visoku cijenu - 5.000 mrtvih i više od 10.000 ozlijeđenih boraca plaćeničke grupe Wagner.
Clarke smatra da će Rusi sada pokušati stvoriti svojevrsna kliješta oko Bahmuta, tako da ga njihove snage okruže sa sjevera i juga.
- Ukrajinske snage mogle bi biti na teškim mukama da obrane grad, ali neće ga izgubiti brzo. Čak i ako padne Rusi će teško ostvariti neki dodatni napredak u Donbasu. Naime, iduće veće gradove, Slovjansk i Kramatorsk, Ukrajinci su pretvorili u svojevrsne utvrde, a ako ih Rusi ne zauzmu neće daleko napredovati, napominje Clarke (opet, isto je tvrdio u podcastu Prva linija Igor Tabak)
Britanski analitičar dodaje i kako bi se mogle zagustiti i borbe oko grada Kremine, koji će okupatori sve teže držati.
- Rusi su u problemu tamo. Ako izgube Kreminu bit će u velikim problemima jer bi se ukrajinske snage mogle doći u njihovu pozadinu.