‘Ovo nije vojna fikcija!‘ Čini se da prijelomni megaprojekt na Mediteranu ide u konačnu realizaciju, ali s novim planom

Italija se našla pod paljbom unutarnjih kritika zbog toga što je predložila da se gradnja mosta do Sicilije, vrijednog 13,5 milijardi eura, financira iz budžeta namijenjenog obrani. Ipak, ideja nije besmislena - rekli su iz tvrtke koja provodi taj projekt za POLITICO.

- Projekt mosta u Mesinskom tjesnacu od samog se početka razvijao kako bi se zadovoljile i potrebe civilnog prometa i zahtjevi strateške mobilnosti oružanih snaga - izjavili su iz Stretto di Messina, državne tvrtke koja ima koncesiju za projektiranje, izgradnju i upravljanje mostom.

Sadašnji dizajn mosta izrađen je tako da će teška vojna vozila, poput tenkova, moći prelaziti most nakon što bude izgrađen, dodali su.

Talijanski ministar infrastrukture i prometa, Matteo Salvini, rekao je da će vladino tijelo odgovorno za odobravanje velikih projekata potpisati plan mosta do kraja srpnja.

Italija izdvaja vrlo malo sredstava za NATO, tako da je prošle godine posvetila samo 1,49 posto svog bruto domaćeg proizvoda za obranu, daleko ispod bivšeg cilja bloka od najmanje 2 posto BDP-a. Da stvari budu gore za Rim, Savez se prošlog mjeseca složio s novim ciljem od 5 posto BDP-a do 2035. godine kako bi se suočio s rastućom prijetnjom koju predstavlja Rusija.

Matteo Salvini, ministar infrastrukture i prometa

Gabriel Bouys/Afp

Taj novi cilj podijeljen je na 3,5 posto BDP-a koji će se izdvajati za vojnu potrošnju kao što su trupe i tenkovi te dodatnih 1,5 posto na ulaganja kao što su kibernetička sigurnost i vojna mobilnost.

Tretiranje mosta na Siciliji kao vojnog izdatka omogućilo bi Italiji da lakše ispuni zahtjev od 1,5 posto, ali bi projekt trebao zadovoljiti kriterije NATO-a da bi se tako kvalificirao.

U pisanom odgovoru za POLITICO, iz Stretto di Messina su rekli da je most u skladu s Akcijskim planom vojne mobilnosti Europske unije, koji ima za cilj ojačati brzo kretanje vozila i vojnog osoblja preko kontinenta unutar Transeuropske prometne mreže, ‘‘čiji je most dio."

Iako nije naveden kao jedna od njegovih ključnih sastavnica, most se spominje u europskom projektu Skandinavsko-mediteranskog koridora.

Iz tvrtke su dodali da dimenzije ceste projekta zadovoljavaju zahtjeve klasifikacije NATO-a "osiguravajući siguran tranzit najtežih vojnih vozila bez potrebe za strukturnim prilagodbama", te da će željeznica imati kapacitet za prijevoz "teških vojnih konvoja na standardnim vagonima s ravnom platformom."

Prevara ili ključni projekt?

- Nisam upoznat ni s jednom procjenom koja identificira most kod Mesinskog tjesnaca kao kritičnu infrastrukturu za NATO-vu obranu ili za sigurnost EU-a - rekao je Simon Van Hoeymissen, istraživač na Višem kraljevskom institutu za obranu sa sjedištem u Bruxellesu, upozoravajući da bi shema morala imati smisla u sklopu šire misije NATO-a.

- Ulaganje koje jedna zemlja napravi u projekt koji bi, ako se promatra zasebno, mogao pasti ispod 1,5 posto, možda neće biti vojno korisno ako druge zemlje ne ulože vlastita ulaganja u ugradnju tog projekta u koherentan i koristan koridor - dodao je.

U Italiji također postoji reakcija protiv ideje da bi dugo planirani most trebao imati vojnu dimenziju.

Više od 600 profesora, istraživača i sveučilišnog osoblja ranije je ovog mjeseca poslalo pismo premijerki Giorgiji Meloni nazivajući vojne aspekte projekta "lažima".

- Svjedoci smo bjesomučnog restiliziranja izgleda projekta mosta, koji je projekt od velike važnosti za teretni i putnički promet, a odjednom je postao bitna i strateška vojna infrastruktura, koja je ‘želja Europe i NATO-a‘. To je instrumentalna laž - stoji u njihovom pismu.

Giorgia Meloni, talijanska premijerka

Tiziana Fabi/Afp

Još je pisalo kako most "nije projektiran i nikada nije bio namijenjen za vojnu ili dvojnu namjenu" te da se u ranijim planovima ne spominje njegova obrambena svrha. Uz to, piše kako ni vojska nije bila uključena u projektiranje.

Nadalje, u pismu se dodaje da željezničke mreže u južnoj Italiji nisu prikladne za prijevoz oružja i streljiva, zbog čega ih ima više smisla nastaviti transportirati morem.

Ali projektant je inzistirao da je vojni aspekt ključni dio dizajna mosta.

- Most preko Mesinskog tjesnaca dizajniran je kao infrastruktura dvojne namjene koja se može koristiti i u civilne i u vojne svrhe - zaključio je.