‘Ruski predsjednik Vladimir Putin želi postići dva cilja, a Zapad ga u tome mora spriječiti‘, piše za CNN David A. Andelman, američki novinar, politički komentator i pisac.
‘Kao prvo, on želi odvratiti pozornost svijeta s onoga posve očitog, a to je da gubi na bojnom polju i nikako ne uspijeva ostvariti ono što si je zacrtao.
Kao drugo, Putin namjerno odugovlači nadajući se da će zima u Europi iscrpiti volju i energiju zapadnih zemalja koje su gotovo posve uništile njegovu vojno-industrijsku mašineriju i oružanu snagu Rusije.
Obje strane - Rusija i Ukrajina sa svojim zapadnim saveznicima - trude se pritegnuti ove druge što je više moguće uoči zime koja bi, na kraju, mogla odlučiti tko će biti pobjednik u najvećem srazu snaga od Drugog svjetskog rata. Vrijedi detaljnije pogledati što se trenutno zbiva.
Europske energetske brige
Kao prvo, tu je Zapad sa svojom sposobnošću da Ukrajinu i dalje opskrbljuje naoružanjem koje se pokazalo jako učinkovitim u ovom okršaju Davida i Golijata.
Sposobnost da se nastavi, ovisi o nekoliko varijabli u rasponu od dostupnosti izvora energije za nadolazeću zimu, pa do volje različitih naroda čiji su prioriteti često suprotstavljeni.
U petak je Europska unija u Bruxellesu dogovorila plan kako kontrolirati cijene energenata koje su silno narasle nakon embarga na uvoz iz Rusije i smanjenja dotoka prirodnog plina.
To uključuje hitno ograničenje za referentno europsko središte trgovine plinom - Dutch Title Transfer Facility - i dopuštenje plinskim tvrtkama iz EU-a da osnuju kartel za kupnju plina na međunarodnom tržištu.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron euforično je napustio samit te rekao da je isti ‘održao europsko jedinstvo‘, no kazao je da Europska komisija mora početi hitno raditi na mehanizmu ograničenja cijene plina.
Ipak, podjele ostaju, a najveće europsko gospodarstvo, Njemačka, skeptična je prema bilo kakvom ograničenju cijena. Sada ministri energetike moraju razraditi detalje s Njemačkom koja je zabrinuta da bi takva ograničenja potaknula veću potrošnju - što je dodatno opterećenje s obzirom na ograničenu opskrbu.
Putinovi korisni prijatelji u Europi
Podjele među europskim zemljama su dio Putinovog najljepšeg sna. Mnogobrojne sile u Europi mogle bi biti od pomoći Kremlju, koji se silno veseli što se kontinent ne slaže oko nekih bitnih stvari.
Njemačka i Francuska već su u sporu oko mnogih od ovih pitanja. Pokušavajući postići dogovor, Macron i njemački kancelar Olaf Scholz zakazali su konferencijski poziv za srijedu.
A sada je nova vlada preuzela vlast i u Italiji. Giorgia Meloni prisegnula je u subotu kao prva žena premijerka Italije i pokušala ukloniti postfašističku auru svoje stranke. Jedan od njezinih krajnje desnih koalicijskih partnera u međuvremenu je izrazio duboko poštovanje prema Putinu.
Silvio Berlusconi, i sâm četiri puta premijer Italije, snimljen je kako veselo opisuje 20 boca votke koje mu je Putin poslao zajedno s ‘vrlo slatkim pismom‘ na njegov 86. rođendan.
Berlusconi je, na tajno snimljenom audio zapisu, rekao da je Putinu uzvratio bocama vina Lambrusco, dodajući da ruskog predsjednika poznaje ‘kao miroljubivu i razumnu osobu‘.
Drugi vodeći član vladajuće talijanske koalicije, Matteo Salvini, imenovan u subotu zamjenikom premijera, rekao je tijekom kampanje: ‘Ne bih želio da sankcije Rusiji više štete onima koji ih nameću nego onima koje pogađaju.‘
U isto vrijeme, Poljska i Mađarska, dugogodišnje ultradesničarske srodne duše ujedinjene protiv liberalne politike EU, sada se ne slažu oko Ukrajine. Poljska se duboko uvrijedila zbog proputinovskih osjećaja mađarskog populističkog čelnika Viktora Orbana.
Ograničenja američkog ‘bjanko čeka‘
Čini se da su slične sile na djelu i u Washingtonu, gdje je čelnik republikanske stranke u Zastupničkom domu Kevin McCarthy, spreman postati predsjednik Zastupničkog doma ako republikanci preuzmu kontrolu nakon izbora sljedećeg mjeseca, rekao: ‘Mislim da će ljudi biti u recesiji i neće biti spremni napisati bjanko ček Ukrajini. Oni to jednostavno neće učiniti.‘
U međuvremenu u ponedjeljak, utjecajni progresivni klub od 30 članova u Kongresu pozvao je Joea Bidena da otvori pregovore s Rusijom o okončanju sukoba dok njezine trupe još uvijek zauzimaju goleme dijelove Ukrajine, a njezini projektili i bespilotne letjelice pogađaju duboko u unutrašnjost zemlje.
Nekoliko sati kasnije, predsjednica kluba Mia Jacob, suočena s burom kritika, poslala je novinarima izjavu u kojoj ‘pojašnjava‘ njihove primjedbe i izražava podršku Ukrajini. Državni tajnik Antony Blinken također je pozvao svog ukrajinskog kolegu Dmitra Kulebu da nastave suradnju.
Doista, iako je SAD poslao više od 60 milijardi dolara pomoći otkako je Biden preuzeo dužnost, kada je Kongres prošlog svibnja odobrio dodatnih 40 milijardi dolara za Ukrajinu, republikanci su glasovali protiv najnovijeg paketa pomoći.
Ukratko, Putin ima sve razloge da produži sukob što je duže moguće kako bi omogućio mnogima od njemu sklonih sila na Zapadu da se uključe. Duga, hladna zima u Europi, stalna inflacija i više kamatne stope koje dovode do recesije na obje strane Atlantika, mogle bi stisnuti neke ionako skeptične vođe da povuku financijsku i vojnu potporu.
Ova potpora u smislu oružja, materijala i sada obuke za ukrajinske snage bila je temelj njihovih izvanrednih uspjeha na bojnom polju protiv sve slabije, nedovoljno opskrbljene i loše pripremljene ruske vojske.
Istodobno, Zapad pojačava pritisak na Rusiju. Prošlog četvrtka, State Department je objavio detaljno izvješće o utjecaju sankcija i kontrole izvoza na ruski vojno-industrijski kompleks.
Ruska proizvodnja hipersoničnih projektila gotovo je prestala ‘zbog nedostatka potrebnih poluvodiča‘, stoji u izvješću. Zrakoplovi se kanibaliziraju radi rezervnih dijelova, tvornice za proizvodnju protuzračnih sustava su zatvorene, a ‘Rusija se vratila na obrambene zalihe iz sovjetske ere‘ radi nadopune. Podsjetimo, sovjetska era završila je prije više od 30 godina.
SAD je u međuvremenu najavio zapljenu cjelokupne imovine glavnog ruskog agenta za nabavu Jurija Orekhova i njegovih agencija ‘odgovornih za nabavu tehnologija podrijetlom iz SAD-a za ruske krajnje korisnike uključujući napredne poluvodiče i mikroprocesore.‘
Ministarstvo pravosuđa također je najavilo podizanje optužnice protiv pojedinaca i tvrtki koji žele prokrijumčariti visokotehnološku opremu u Rusiju kršeći sankcije.
Sve te radnje ukazuju na sve veći očaj Rusije da pristupi vitalno potrebnim komponentama za proizvodnju visokotehnološkog oružja, a što je zaustavljeno zapadnim sankcijama i embargom koji su počeli gušiti vojno-industrijski kompleks Kremlja.
Gdje je sada Rusija?
Ovaj pritisak Zapada možda konačno daje prave rezultate. Putinovo najavljeno izvanredno stanje na ukrajinskim teritorijima koje Rusija sada samo djelomično kontrolira, napadi na civilne ciljeve duboko u unutrašnjosti Ukrajine i novi, tvrdokorni zapovjednik u Ukrajini, general Sergej Surovikin, kojeg su kolege prozvali ‘general Armagedon‘, sugerira rastuću frustraciju koja graniči sa strahom da bi ruski narod mogao početi primjećivati ono što je već dugo svima drugima jasno: Putin gubi.
Upravo ovo je trenutak u kojem je silno bitno da Ukrajina i njeni zapadni pristaše ustrajno nastave dalje.
Surovikin se prošlog tjedna pojavio na moskovskoj televiziji kako bi sugerirao da je novi cilj Kremlja - koji zapravo datira desetljećima unatrag - prisiliti Ukrajinu da se priključi ruskoj orbiti i spriječiti je da se pridruži EU-u, a posebno NATO-u. Surovikin je rekao: ‘Želimo samo jednu stvar, da Ukrajina bude neovisna o Zapadu i NATO-u i da bude prijatelj ruske države.‘
Ipak, ostaju tvrdolinijaši poput Pavela Gubareva, ruskog marionetskog vođe u Donjecku, koji je izrazio svoje stvarne namjere prema Ukrajincima: ‘Ne dolazimo vas ubiti, već vas uvjeriti. Ali ako ne želite biti uvjereni, ubit ćemo vas. Ubit ćemo koliko god treba: jedan milijun, pet milijuna ili vas sve istrijebiti.‘
Ovih bi se riječi trebali sjetiti i bojati svi na Zapadu koji se još uvijek dvoume je li stopostotna podrška Ukrajini i njezinom narodu potrebna‘, piše Andelman.