Tijekom ovotjednih multilateralnih pregovora o okončanju rata u Ukrajini u Abu Dhabiju, rusko izaslanstvo neformalno je iznijelo odredbe prijedloga "novog europskog sigurnosnog poretka" - na čemu Kremlj trenutačno inzistira kao širem okviru u sklopu kojeg bi se rješavalo i ukrajinsko pitanje - koje se nisu odnosile samo na Kijev.
Naime, kako je izvijestio Bild, predstavnici Kremlja u Ujedinjenim Arapskim Emiratima zatražili su izlazak Finske iz NATO-a - u koji je zemlja ušla tek prije tri i pol godine i to upravo zbog ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu - kao i odustajanje Saveza od vojnih baza u Latviji, Litvi i Estoniji. Sve te zahtjeve predali su predstavnicima Europske unije koji su također bili prisutni u Abu Dhabiju, izvijestio je Bild, kako je objavljeno i na ruskom na platformi Telegram.
Istovremeno, uvjeti koje su ruski pregovarači iznijeli u UAE-u samo su jedna od inicijativa o kojima se raspravlja u neformalnim krugovima. S ruske strane paralelno djeluje nekoliko suparničkih skupina posrednika, a još nije poznato čije ideje podupire ruski čelnik Vladimir Putin, kako prenosi neovisni ruski The Moscow Times.
‘Cjepkanje‘ Moldavije
Finski javni medijski servis Yle, koji je također prenio ove informacije, istaknuo je kako je Bild izvijestio da je prijedlog potekao iz užeg kruga ruskog vođe.
No, Moskva je, prema pisanju Bilda, imala zahtjeve vezane i za Moldaviju, koja nije članica NATO-a. Ruski predstavnici predložili su preustroj te države u federaciju, koju bi činile moldavske zemlje, Gagauzija i Pridnjestrovlje (Transnistrija).
Pridnjestrovlje je od 1991. godine de facto izvan kontrole Kišinjeva te djeluje kao samoproglašena država koju nije priznala nijedna članica Ujedinjenih naroda. Prema tom prijedlogu, u slučaju pristupanja Europskoj uniji, Pridnjestrovlje i Gagauzija trebali bi imati mogućnost održavanja referenduma o neovisnosti.
Od Ukrajine se u zamjenu za mir zahtijeva predaja dijela Donecke i Luhanske oblasti koji je još pod njezinom kontrolom, odustajanje od pristupanja NATO-u, demilitarizacija luka u Mikolajivu i Odesi te sklapanje zasebnih sporazuma o slobodi plovidbe Crnim i Baltičkim morem.
U zamjenu za prihvaćanje svih navedenih zahtjeva, koji se odnose na šest europskih država, predstavnici Kremlja predložili su uklanjanje nuklearnog oružja iz Bjelorusije, odustajanje od razmještanja ruskih projektila srednjeg dometa te povlačenje postrojbi ruskih oružanih snaga iz Pridnjestrovlja, piše Bild.
Peskov: ‘Ne znam ništa o zahtjevima izlaska iz NATO-a‘
No, kako prenosi The Moscow Times, a glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je da ruska strana tijekom pregovora u Abu Dhabiju nije zahtijevala izlazak Finske niti bilo koje druge države iz NATO-a. "Ne znam ništa o tome. Ne, o tome nije bilo govora. Naravno, to uopće nije bilo predmet razgovora", izjavio je Peskov za RBC.
Finska je jedna od posljednje dvije države koje su pristupile NATO-u, a druga je Švedska. Ta zemlja postala je članicom Saveza u travnju 2023. godine, a potpora finske javnosti toj odluci višestruko je porasla neposredno nakon početka ruske invazije punog opsega na Ukrajinu 24. veljače 2022.
Tijekom gotovo 80 godina povijesti, Sjevernoatlantski savez nije zabilježio nijedan slučaj trajnog istupanja neke države članice iz Saveza. Samo su dvije države, Francuska i Grčka, privremeno obustavile sudjelovanje u njegovoj vojnoj strukturi, ali su poslije ponovno uspostavile puno sudjelovanje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....