KONFERENCIJA U GLASGOWU

Ovo su ključne točke sudbonosnog summita: ‘Ovaj COP treba biti kraj industriji ugljena‘

COP, što je kratica za Konvenciju stranaka (Convention of Parties), održava se svake godine od 1995., izuzev lanjske zbog pandemije covida-19
 Alain Jocard/AFP

"Ugljen, automobili, novac i drveće“, sažeo je britanski premijer Boris Johnson glavne teme konferencije o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda kojoj je domaćin u Glasgowu.

COP26 krenuo je u nedjelju u najvećem škotskom gradu, no najvažniji dio dva tjedna duge konferencije bit će u ponedjeljak i utorak kad u Glasgow stiže više od 120 svjetskih čelnika kako bi dogovorili suradnju u borbi protiv klimatskih promjena.

„Ljudi su često uobraženi oko naše povijesti i civilizacije. Mislimo da nemilosrdno marširamo naprijed, a zapravo sudjelujemo u vlastitom padu i propasti“, kazao je u nedjelju Johnson, premijer države koja ove godine predsjeda COP-om.

Slučajno ili ne, konzervativni političar razgovarao je s novinarkom BBC-ja u rimskom Koloseumu, jednom od simbola najmoćnijeg pa propalog Rimskog Carstva.

Točka bez povratka

COP, što je kratica za Konvenciju stranaka (Convention of Parties), održava se svake godine od 1995., izuzev lanjske zbog pandemije covida-19.

Ovogodišnji, 26. susret u Glasgowu, smatra se najvažnijim od Pariza 2015. godine.

Svjetske države u francuskoj su se prijestolnici, na skupu koji je bio najveće okupljanje državnika u povijesti, nominalno obvezale na ograničenje rasta temperature do 2050. na 2 stupnja u minimalnom, a 1,5 stupnja u poželjnom scenariju, kao i na redukcije emisija štetnih plinova za 45 posto do 2030. u odnosu na 2010. godinu.

Prema podacima UN-a, umjesto da ih smanji, svijet je trenutno na 16 posto više emisija nego prije 11 godina, što ga vodi prema zagrijavanju od 3 stupnja.

„Zvona za uzbunu su zaglušujuća“, rekao je u kolovozu glavni tajnik svjetske organizacije Antonio Guterres nakon izvješća da je čovječanstvo blizu točke bez povratka po pitanju globalnog zagrijavanja.

Američki izaslanik za klimu John Kerry proglasio je sastanak u Glasgowu 'posljednjom dobrom prilikom' da se nešto učini za Zemlju.

Ugljen, da ili ne?

Iako su se u međuvremenu održala četiri COP-a, susret u Škotskoj smatra se najvažnijim od 2015. jer prema Pariškom sporazumu države potpisnice svakih pet godina moraju ažurirati i nadograditi takozvane 'nacionalne utvrđene doprinose' (NDC).

Trenutni NDC-jevi nisu dovoljni da bi se ispunili ciljevi iz Pariza, a pošto su oni pravno neobvezujući, pitanje je koliko ih države uopće provode, upozoravaju kritičari.

Na važnost samita u Glasgowu utjecale su i klimatske katastrofe koje su u međuvremenu pogodile svijet poput golemih požara u Australiji, SAD-u i brazilskoj Amazoniji, poplava u Njemačkoj, tornada u Češkoj i slično.

Jedna od glavnih tema susreta bit će inicijativa o napuštanju ugljena, energenta koji zorno pokazuje koliko je teška suradnja između svjetskih država s različitim interesima u borbi protiv klimatskih promjena.

„Ovaj COP treba biti kraj industriji ugljena“, rekao je predsjednik ovogodišnjeg COP-a Alok Sharma, britanski političar iz redova Johnsonovih konzervativaca.

Ugljen danas predstavlja 45 posto štetnih emisija u sektoru energetike, no njegovo odbacivanje neće biti lak zadatak jer je dio država ovisan o tom energentu.

Kina, trenutno u energetskoj krizi koja rezultira redukcijama struje, proizvodi i troši više ugljena nego ostatak svijeta zajedno, a ove godine će to biti 6 posto više nego prošle godine, piše New York Times.

U isto vrijeme australski ministar za resurse i vodu Keith Pitt najavljuje kako „industrija ugljena ima veliku budućnost u Australiji“ te da će ona i dalje davati značajan doprinos australskom gospodarstvu nakon 2030. godine. Ugljen je trenutno drugi najveći izvozni proizvod Australije, a ispred nje su samo Indija, Indonezija i Kina.

U Europi je primjer Poljska koja gotovo 80 posto svojih energetskih potreba dobiva iz ugljena. Njezin premijer najavljuje da će država postići nultu emisiju „svojim ritmom“.

Bilijun stabala i sto milijardi dolara

Jedan od ciljeva COP-a u Glasgowu bit će ubrzanje preustroja industrije prema automobilima koji ne proizvode štetne plinove. Prema Pariškom sporazumu, do 2040. svi automobili u svijetu moraju imati nultu emisiju. Promet je odgovoran za 14 posto štetnih emisija, stoji u podacima UN-a.

Države će razgovarati i o načinima zaustavljanja deforestacije i o zaštiti šuma, a Johnson je uoči susreta pozvao na sadnju 'bilijuna stabala'.

Jedna od ključnih tema COP-a bit će financije. Na susretu u Kopenhagenu 2009. razvijene države obećale su da će do 2020. zajedno davati 100 milijardi dolara pomoći zemljama u razvoju koje nisu toliko krive za emisije štetnih plinova poput bogatih država, ali su žrtve klimatskih promjena.

Države G20, okupljene ovaj vikend u Rimu, odgovorne su za 80 posto svjetskih emisija. U svojoj završnoj izjavi pozvale su na „značajno i učinkovito“ djelovanje kako bi se ograničilo globalno zatopljenje, no nisu predvidjele konkretne obaveze.

Razvijene zemlje nisu ispunile obećanje o 100 milijardi dolara. Prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), 2019. je prikupljeno samo 80 milijardi dolara.

UN ističe kako je puni iznos potreban da se izgradi povjerenje sa zemljama u razvoju koje su teže pogođene i pandemijom covida-19 pa nemaju novca ili motivacije za dekarbonizaciju svojih ekonomija.

Greta ne očekuje ništa

Sharma, bivši bankar, optimističan je da će se to dogoditi jer su klimatska pitanja postala 'mainstream' i u svijetu financija.

„Zašto je tomu tako? Investitori pokušavaju predvidjeti budućnost jer im to donosi zaradu. A misle da će ona biti zelena“, rekao je predsjednik COP26-a.

I dok je velik dio javnosti skeptičan oko konkretnih rezultata koje bi susret u Glasgowu mogao donijeti, poput Grete Thunberg koja je stigla u Škotsku vlakom i „ne očekuje ništa“, ili desetina tisuća prosvjednika koji bi trebali izaći na ulice Glasgowa, Sharma priznaje da će biti teško, no vjeruje u napredak.

„Kad bivši bankari poput mene noću ostaju budni i razmišljaju o klimi, onda ima nade“, rekao je u obraćanju uoči klimatskog samita.

Sedam zadnjih godina najtoplije dosad

Zadnjih sedam godina, od 2015. do 2021. bit će najvjerojatnije najtoplije dosad, objavila je u nedjelju Svjetska meteorološka organizacija (WMO), upozorivši da planet stupa na "nepoznat teren".

Godišnje izvješće o stanju klime "otkriva da se naš planet mijenja pred našim očima", komentirao je UN-ov glavni tajnik Antonio Guterres.

"Od oceanskih dubina do vrhova planina, pod neumoljivim djelovanjem otapanja ledenjaka i ekstremnih meteoroloških pojava na čitavom planetu, ekosustavi i populacije planeta nestaju".

Konferencija o klimi COP26 koja je počela u nedjelju u Glasgowu i trajat će dva tjedna, treba biti "prekretnica za čovječanstvo i za planet", dodao je u priopćenju.

U prvih devet mjeseci 2021. prosječna temperatura je porasla oko 1,09 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

Zbog utjecaja fenomena Niñe koji je početkom godine snizio temperaturu, ova godina neće potući rekord, ali će "najvjerojatnije" ipak biti između petog i sedmog mjesta.

Tako bi proteklih sedam godina još jednom bile najtoplije dosad. Najtoplija je i dalje 2016.

Porast prosječne temperature u posljednjih 20 godina (2002. - 2021.) prvi put premašuje simboličan prag od +1 Celzijeva stupnja od sredine 19. stoljeća kad su se ljudi počeli koristiti fosilnim gorivima na industrijskoj razini.

"Činjenica da je prosjek u posljednjih dvadeset godina premašio +1 Celzijev stupanj utjecat će na razmišljanje sudionika COP26 koji nastoje zadržati porast temperature u granicama utvrđenim Pariškim dogovorom", komentirao je Stephen Belcher, znanstvenik britanske meteorološke službe koji je sudjelovao u pripremi izvješća.

Glavna zadaća Pariškog dogovora je smanjiti ispuštanje stakleničkih plinova kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na temperature znatno ispod +2 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a bude li moguće i na +1,5 Celzijevih stupnjeva.

No uz sadašnje trendove, UN-ovi stručnjaci za klimu upozorili su da bi se granica +1,5 Celzijevih stupnjeva mogla doseći oko 2030.

Samo u 2021. svijet su zahvatile ekstremne vremenske prilike, toplinski valovi u Sjevernoj Americi i južnoj Europi, razorni požari u Kanadi i u Sibiru, ledeni val u središtu Sjedinjenih Država, jake oborine u Kini i na zapadu Europe te suša koja je prouzročila glad na Madagaskaru.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. svibanj 2022 23:20