U
Ž
I
V
O
Više od godinu dana, koliko traje rusko krvoproliće u Ukrajini, Kijev uspješno odolijeva pritisku neprijatelja uvelike zahvaljujući američkoj i europskoj vojnoj opremi. Međutim, WSJ upozorava da SAD, prva vojska svijeta, zbog globalne nestašice čipova, zastarjelih strojeva i nedostatka kvalificirane radne snage sve teže zadovoljava pojačanu potrebu za vojnom opremom i municijom na globalnom tržištu.
Američka vojna postrojenja uvela su nove smjene, naručila novu opremu i proteklih su godina intenzivno radila na jačanju trgovinskog lanca, kako bi se municija ključna za obranu Ukrajine što je prije moguće našla na istočnom bojištu, ali trenutačno proizvodnja i dalje ne zadovoljava rastuću potražnju. U obzir treba uzeti i činjenicu da se ratu na istoku Europe još ne nazire kraj, a da svijet sve češće jednim okom prati i zbivanja na Indopacifiku, gdje se sve jasnije naziru konture "tajvanskog problema" - klice sve izglednijeg novog globalnog sukoba.
U pokušaju da osvježi svoje proizvodne kapacitete koji su tijekom saslušanja u Kongresu ovaj mjesec bili opisani kao "vintage, u najboljem slučaju", Pentagon je za tu svrhu namijenio 18 milijardi dolara, i to uz 3 milijarde, koliko je tekuće godine investirao u svoja vojna postrojenja. Naime, vojna oprema dosad se proizvodila u zastarjelim tvornicama pod Ministarstvom obrane koje ima formalno vlasništvo, ali njima upravljaju privatne kompanije.
Riječ je, naime, o vrlo kompleksnom, zastarjelom i dugotrajnom procesu koji se trenutačno odvija na nekoliko paralelnih lokacija. S obzirom na to da su rakete, inženjerski gledano, vrlo sofisticirana oprema, njihova se produkcija obavlja u nekoliko faza. Prvo počinje u postrojenju u Scrantonu, u kojem se tijekom tri dana sastavlja željezo za oklop rakete. Nakon toga proizvod se šalje u saveznu državu Iowu, gdje treba još tri dana da se upakira eksploziv. Upravo zato, američki vojni dužnosnici sve glasnije postavljaju pitanje kako taj proces modernizirati i ubrzati, a u tom se kontekstu razmatra i učestalije korištenje 3D printera.
Amerika je Kijevu obećala pošiljku u vrijednosti više od 36 milijardi dolara, a u narudžbenici se spominju haubice i njima pripadajuća municija, tenkovi, noseći raketni lanseri, napredni raketni sustavi i sl. Najveći dio pošiljke odnosi se na 15-milimetarske topničke projektile koji su dosad bili ključan faktor ukrajinske obrane. Upravo u njihovoj produkciji, naime, vlada i najveći problem, zbog čega treba postaviti pitanje hoće li to utjecati na planiranu ukrajinsku protuofenzivu.
Topnički projektili u fokusu su buduće strategije američke industrije za proizvodnju oružja, a prema vrlo ambicioznim planovima koje je najavio Pentagon, njihova bi se proizvodnja do 2028. trebala ušesterostručiti. Pentagon je predvidio podizanje godišnje proizvodnje i naprednih raketnih sustava GMLRS, koji su također zaslužni za to što ukrajinska vojska uspješno, precizno i izdaleka zaustavlja prodor neprijatelja; njihova bi se produkcija sa sadašnjih 10.000 do 2026. trebala podići na 14.000.
U tom je kontekstu kompanija Lockheed Martin, koja će biti zadužena za njihovu proizvodnju, prošli tjedan osigurala paket od čak 4,8 milijardi dolara, što se smatra najvećim ugovorom za municiju dosad.