Donosimo pregled taktika i strategija ruske i američke strane prije sastanka koji će se u petak u 11.00 sati po lokalnom, aljaškom vremenu održati u vojnoj bazi u Anchorageu (Zagreb je deset sati ranije). Sve bi moglo pasti u vodu ako se nakon prvih nekoliko minuta dva zaljubljenika u svoj ego posvađaju. Vjerujem da je mogućnost za to mala, ali uvijek postoji.
Putin je inicirao sastanak jer je shvatio da su Europljani i radikalni republikanci uspjeli uvjeriti Trumpa da je Moskva prepreka njegovom najvažnijem mirotvornom procesu, primirju u Ukrajini. “Riješio sam šest ratova u posljednjih šest mjeseci, sada nešto više od šest mjeseci, i vrlo sam ponosan na to. Mislio sam da će ovo biti najlakše. To je zapravo najteže”, priznao je Trump (nije se osvrnuo na glad i agresiju na pojas Gaze, ali to je druga priča zbog odnosa Izraela i SAD-a). Šest ratova bi bili: Indija-Pakistan, Kambodža-Tajland, Armenija-Azerbajdžan, DR Kongo-Ruanda, Iran-Izrael, navodno je smirio tenzije Etiopije i Egipta oko brane na Nilu, ali o tome se nije pričalo.
Frustracija koja je uplašila Moskvu
Kremaljski analitičari shvatili su da bi Trumpova frustracija mogla dovesti do neočekivanih poteza. Znali su, također, da američki predsjednik želi sastanak kako bi pokazao da on rješava sve kao, kako ga je prozvao državni tajnik Marco Rubio, najbolji pregovarač na svijetu. Taj je pregovarač proteklih tjedan dana mijenjao izjave ovisno o sugovornicima dok je Moskva lukavo pripremala teren. Putin je razgovarao s nizom državnika zemalja Srednje Azije, pa Indije, Republike Južne Afrike, čak i sa sjevernokorejskim diktatorom Kim Jong Unom kako bi pokazao da ima snažnu podršku – indikativno je da se na popisu sugovornika nije našao nitko iz Irana. U četvrtak je Jurij Ušakov, čovjek od punog Putinova povjerenja, precizno definirao stavove dajući do znanja da Moskva nastavlja politiku podjele tema: s jedne je strane Ukrajina, koju Trump smatra jedinom točkom dnevnog reda, a s druge poboljšavanje bilateralnih odnosa SAD-a i Rusije.
Putin, čini se, dolazi dati nešto Trumpu, postići bilo kakav dogovor, bolje bi bilo na planu globalnog razoružanja, ali možda ni Ukrajina nije isključena (neće biti završnog dokumenta, dakle svaka strana može tumačiti izjave kako želi). Kremaljski car želi vratiti Trumpa na svoju stranu, lišiti ga frustracija. Evo kako je u razgovoru s državnim vrhom Putin najavio summit: “Reći ću vam u kojoj se fazi nalazimo s trenutnom američkom administracijom, koja, kao što svi znaju, čini, po mom mišljenju, prilično energične i iskrene napore da zaustavi neprijateljstva, zaustavi krizu i postigne dogovore koji su od interesa za sve strane uključene u ovaj sukob, kako bi se stvorili dugoročni uvjeti za mir kako između naših zemalja i u Europi, tako i u svijetu u cjelini, ako u sljedećoj fazi postignemo dogovore u području kontrole nad strateškim ofenzivnim oružjem.” Izjava koja ide od pojedinačnog prema općem uz pohvalu Trumpu, izvanredno sročeno.
Interes Moskve za nekim dogovorom zrcale i izjave političkih komentatora koji se nadmeću trijumfalizmom jer su Ukrajina i Europa ostali bez mjesta za stolom. Dmitrij Suslov, prokremaljski glas, izrazio je nadu da će sastanak na vrhu “otvoriti transatlantski rascjep i oslabiti položaj Europe kao najtežeg neprijatelja Rusije”. Zbog rezervi koje je posljednjih dana iznosio američki predsjednik, Kremlj je na glasnogovornika Dmitrija Peskova prebacio iznošenje sumnji, a on je rekao da bi bila “velika pogreška” predviđati ishod. Visoki američki dužnosnik rekao je Axiosu: "Ovo je Trump u svom najserioznijem izdanju do sada i najdirektnijem. Želi pokazati svijetu da je sada sve na Putinu: Složiti se s prekidom vatre, pokazati stvarne pomake ili će biti ozbiljnih posljedica. Putin mora pokazati vrlo pozitivne pomake."
Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt na tom je valu izjavila da se Trump nada koristiti "diplomaciju i pregovore" kako bi završio rat, ali "sigurno postoje sankcije i mnoge druge mjere koje može iskoristiti ako bude morao", ponavljajući da Sjedinjene Države još uvijek imaju načine za pritisak na Putina da postigne mir ako ne pristane na sporazum na summitu. “Trump će”, tvrdi Luke Coffey, viši suradnik konzervativnog Hudson Instituta, “biti svjestan da će ga promatrati američka javnost”. Njemu je, glumcu, važno kakvu percepciju ostavlja na publiku pri čemu ne smije pokazati slabost i popuštanje, ali važan element igrat će i njegova sebeljubivost koja ga stalno podsjeća na povijesno naslijeđe koje ostavlja. A tu je i ta toliko željena Nobelova nagrada za mir koju ima onaj Barack Obama.
Trump je rekao kako vjeruje da postoji 25 posto vjerojatnosti da sastanak s Putinom ne bude uspješan, ali je posljednjih dana težište prebacio na sljedeći sastanak koji bi uključivao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, možda i europske čelnike. Točka na kojoj bi moglo doći do kraha sastanka jer Putin ne želi sastanak sa Zelenskim zato što bi tako potvrdio njegov legitimitet. Dio promatrača Trumpovo inzistiranje na drugom sastanku kao važnijem vidi još jednim potezom u propagandnoj akciji smanjivanja očekivanja od sastanka u petak uz otvaranje prostora novim rješenjima.
Što je o svemu tome rekao Peking
Stječe se dojam da se iz jednadžbe kojom se pokušava doći do okvira ishoda summita isključuje Kina. Neprijeporno je da Peking aktivno radi na zaštiti ruskih interesa do mjere u kojoj ne šteti kineskima. Partija je dobila produljenje suspenzije carina na novih 90 dana što je Washingtonu omogućilo da se usredotoči na Moskvu, ali kineski predsjednik Xi Jinping je 8. kolovoza u telefonskom razgovoru poručio Putinu da “složena pitanja nemaju jednostavna rješenja”.
Xi želi situaciju u kojoj će Trumpu na sastanku krajem listopada moći reći da je aktivno utjecao na Putina da pristane na primirje. Pekingu nije lako, industrijska proizvodnja porasla je u srpnju 5,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, najniža razina od studenoga 2024. godine: rast u lipnju 6,8 posto. Maloprodaja, mjerač potrošnje, porasla je u srpnju 3,7 posto, najsporiji tempo od prosinca 2024., prošli je mjesec bila 4,8 posto. Kina treba trgovinski sporazum sa SAD-om i Putin ne smije biti prepreka.
Andrea Kendall-Taylor, viša suradnica i direktorica Transatlantskog sigurnosnog programa u Centru za novu američku sigurnost (bivša obavještajna analitičarka), izjavila je da će američki protivnici poput Kine, Irana i Sjeverne Koreje obratiti pažnju na Trumpov stav kako bi vidjeli "jesu li prijetnje koje nastavlja upućivati Putinu uistinu vjerodostojne." "Ili se nastavlja povlačiti i tražiti načine kako se izvući iz niza prijetnji i pritiska koje je obećao primijeniti”, zaključila je. Možda je i to netko rekao Trumpu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....