Ruski parlament žuri s usvajanjem novog zakona koji će omogućiti Vladimiru Putinu i Kremlju da pošalju još nekoliko stotina tisuća ljudi u borbu protiv Ukrajine.
- Ovi amandmani napisani su za veliki rat i opću mobilizaciju. A miris tog velikog rata već se osjeća - zlokobno je najavio Andrej Kartapolov, šef Duminog odbora za obranu.
Iako se činilo da je ruski predsjednik stjeran u kut, jer ukrajinska vojska postupno vraća zemlju koju su okupirali agresori, a sposobna je i za udare duboko u neprijateljski teritorij - čak i u sam Kremlj - čini se kako Putinu nikakav mir nije na pameti, čak i uz novi pritisak sankcija koje sve više prijete ruskom gospodarstvu.
Zapad zasad ostaje ujedinjen u podršci Kijevu, a pobuna koju je nedavno organizirao šef Wagnerovih plaćenika, Jevgenij Prigožin, daje dodatnu nadu u to da će se ratni stroj Kremlja ubrzo slomiti.
No iz ruske perspektive stvari očito izgledaju potpuno drugačije - u Kremlju duboko vjeruju da si mogu priuštiti dugotrajan rat. Financial Times piše kako se predviđa da će rusko gospodarstvo ove godine zabilježiti skroman rast, mahom zbog neprestanog rada vojnih tvornica, kojima kritične komponente poput mikročipova stižu iz Kine, ali i drugih izvora.
Unatoč sankcijama, Kremlj i dalje raspolaže velikim svotama novca - najveću dobit donijela im je, naravno, energija, a pomogla je i prilagodljivost ruskih izvoznika robe, koji su pronašli nove kupce i koji plaćanja podmiruju uglavnom u kineskim juanima. A postanu li proračunski pritisci još akutniji, ruska središnja banka mogla bi dodatno devalvirati rublju, olakšavajući plaćanje vojnika, radnika obrambene industrije i unutarnjih sigurnosnih snaga, koje rusku elitu i javnost drže pod represijom i u skladu s Putinovim katastrofalnim kursom.
Što se tiče samoga rata, čini se kako Kremlj baš i nije previše uznemiren ukrajinskom protuofenzivom. Putin i dalje računa na to da Rusija može mobilizirati tri do četiri puta više ljudstva od Ukrajine.
A Kremlju bi upravo novi zakon trebao pomoći izbjeći još jednu službenu mobilizaciju - naime, ruska vlada odsad može potiho slati pozive za novačenje onolikom broju ljudi koliko smatraju da je potrebno. Gornja dobna granica za služenje obveznog roka povisit će se s 27 na 30 godina, ali i tu ostaje prostora za nove korekcije u budućnosti. Nakon što se izda elektronička obavijest o mobilizaciji, ruske granice odmah će biti zatvorene za sve primatelje iste, čime se želi spriječiti novi masovni egzodus vojno sposobnih muškaraca. Kazne za odbijanje služenja vojnog roka također su pooštrene. Ovi potezi, kombinirani s ogromnim državnim ulaganjem u proširenje proizvodnje oružja, trebali bi pomoći Putinu da izgradi veću i bolje opremljenu vojsku.
Istodobno, Rusija i dalje radi na gušenju ukrajinske ekonomije uskraćujući im sve izvore prihoda. Moskva ne samo da se povukla iz sporazuma o žitu, koji je omogućio ukrajinski poljoprivredni izvoz preko Crnog mora, nego je pokrenula i masovne zračne napade na ukrajinske luke kako bi uništila svaku mogućnost oživljavanja spomenutog sporazuma. Osim toga, nastavljaju se i žestoki napadi na ukrajinsku civilnu infrastrukturu - cilj im je učiniti gradove nenastanjivima i spriječiti napore obnove.
Prema pisanju Financial Timesa, Kremlj se nada kako će brzom obnovom ruske vojske te desetkovanjem ukrajinskog gospodarstva i oružanih snaga još više isfrustrirati Zapad i tako ga natjerati da smanji svoju potporu Kijevu. Kako bi ubrzala ovaj proces, Moskva vješto koristi prijetnje eskalacijom, uključujući širenje sukoba prema teritoriju NATO-a preko Bjelorusije uz pomoć ondje smještenih Wagnerovih plaćenika.
- Putin je napravio puno kobnih pogrešaka, ali sve dok je on na čelu Rusije, Moskva će svoje još uvijek goleme resurse posvetiti ostvarenju njegove opsesije uništenjem i podčinjavanjem Ukrajine - zaključuje Financial Times.