Nedavni napad paket-bombom u Monaku, u kojem je teško stradala obitelj ukrajinskog tajkuna Vadima Jermolajeva, izazvao je šok među stanovnicima i ugrozio ugled države kao jedne od najsigurnijih na svijetu. Budući da se ekonomija Monaka izravno oslanja na nepostojanje poreza na dohodak i vrhunsku sigurnost, ovaj je incident pokrenuo ozbiljna pitanja među stranim investitorima i bogatim stanovnicima, objavio je The Times.
Kneževina, naime, ima više od 600 policajaca, što znači da jedan policijski službenik dolazi na svakih 60 stanovnika, a cijelo je područje pokriveno gustim sustavom nadzornih kamera. Zbog toga su čelnici vlade i sam princ Albert odmah uputili službena priopćenja kako bi umirili javnost, dok su na ulicama i duž cijele rivijere hitno pojačane vidljive policijske ophodnje.
Stručnjaci i analitičari ističu da je napad bio moguć prvenstveno zbog lokacije zgrade u kojoj je obitelj boravila. Elegantna stambena zgrada Sun Palace iz 1920-ih nalazi se u ulici Révérend‑Père‑Louis‑Frolla, na samom rubu Monaka i u neposrednoj blizini francuske granice. Riječ je o manje ekskluzivnom i slabije traženom kvartu u odnosu na luksuzne središnje dijelove kneževine. Procjenjuje se da Jermolajev nije živio u skupljem okrugu u kojem bi sigurnosne mjere bile znatno strože, pa bi nepoznati napadač koji je podmetnuo bombu na ulazna vrata vjerojatno bio presretnut i zaustavljen na vrijeme.
Stanovnici Monaka ovaj događaj odmah su počeli uspoređivati s najvećim ranijim skandalima i zločinima u povijesti uglavnom mirne kneževine. Incident je izazvao golema nagađanja kakva nisu zabilježena još od 2014., kada je plaćeni ubojica ubio Hélène Pastor, najbogatiju ženu u Monaku. U kontekstu sigurnosti posebno se naglašava činjenica da je ubojstvo Pastor moralo biti izvedeno preko granice, odnosno u susjednoj Nici, jer je u samom Monaku takav čin tada bio tehnički neizvediv zbog policijskog nadzora.
Drugi povijesni slučaj s kojim se povlače paralele jest sumnjiva smrt uglednog financijera Edmonda Safre, koji je 1999. poginuo u podmetnutom požaru unutar svojeg strogo čuvanog stana.
U međuvremenu, istraga o samom napadu brzo napreduje te je tužiteljstvo Monaka potvrdilo da je osumnjičenik službeno identificiran. Za napadačem je izdan uhidbeni nalog, a najavljeno je i trenutačno raspisivanje crvene Interpolove potrage kako bi ga se lociralo na međunarodnoj razini.
Ključni trag dale su nadzorne kamere koje su snimile osumnjičenu osobu u tamnom ribarskom šeširu i svijetlim hlačama. Iako se isprva mislilo da je riječ o muškarcu, Le Figaro i BFMTV izvijestili su da se žena pokušala predstaviti kao muškarac. Interpol je, na temelju uhidbenog naloga iz Monaka, objavio da je riječ o 39-godišnjoj Anastasiji Berezovskoj, Ukrajinki koja živi u Njemačkoj. Prema pisanju lista Corriere della Sera, Berezovska ima smeđu kosu i tetovažu zmije na desnoj ruci, a policija je zbog njezina bijega odmah uspostavila kontrolne točke na granici.
Kao glavni smjer istrage francuski mediji, uključujući list Le Figaro, navode sumnju da iza cijele operacije stoji ukrajinska sigurnosna služba. Vadim Jermolajev se, naime, od 2023. nalazi pod službenim sankcijama ukrajinske vlade zbog svojih poslovnih aktivnosti na području okupiranog Krima i optužbi da je plaćao porez vlastima u Moskvi. Sam Jermolajev, koji je 2018. stekao državljanstvo Europske unije na Cipru, ranije je odbacio sve te optužbe i javno osudio rusku invaziju na Ukrajinu. Ipak, istražitelji provjeravaju jesu li njegove poslovne veze s Rusijom i status na ukrajinskoj crnoj listi izravan povod za ovaj organizirani atentat u inozemstvu.
Kasnije se kao alternativni motiv napada u istragama i lokalnim medijima pojavilo i nagađanje o povezanosti s velikom financijskom prijevarom u koju je bila uključena Jermolajevljeva obitelj.
Naime, njegov sin Artur Jermolajev prošle je godine bio uhićen na Cipru, nakon čega je izručen Estoniji pod optužbom da je stvorio i vodio organiziranu kriminalnu skupinu specijaliziranu za telefonske prijevare velikih razmjera. Mlađi Jermolajev je u Estoniji sklopio nagodbu s tužiteljstvom, priznao krivnju te mu je izrečena uvjetna zatvorska kazna, no morao je platiti odštetu i kaznu u iznosu od 8,5 milijuna eura, nakon čega je odmah napustio zemlju. Istraga nastoji utvrditi jesu li ti poslovi i potencijalni dugovi unutar kriminalnog podzemlja povezani s podmetanjem bombe u Monaku.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....