U Pakistanu vlasti prijete svima koji se ne žele cijepiti blokiranje usluga mobilne telefonije. U pakistanskoj pokrajini s najviše stanovnika - Punjab - održan je sastanak zdravstvenih vlasti koji je vodio ministar zdravstva dr. Yasmin Rashid na kojem je zaključeno kako moraju ubrzati cijepljenje.
Planirali su cijepiti 420.000 ljudi dnevno te do kraj godine cijepiti veći dio od 67 milijuna stanovnika Punjaba. Međutim, uspijevaju cijepiti samo 52.000 ljudi dnevno. Pakistanci su ili loše informirani o važnosti cijepljenja ili su jako zabrinuti zbog mogućih nuspojava cjepiva. Pakistan desetljećima ima rašireni skepticizam prema cjepivima. Mnogi vjeruju kako su programi cijepljenja urotnički planovi; prema starim teorijama zavjere ljude se želi učiniti neplodnima kako bi se kontrolirao rast populacije, prema drugim CIA u cjepivima ubrizgava čipove kako bi nadzirali muslimansku naciju. Pakistanske vlasti pokušavaju objasniti važnost cijepljenja oglasima u novinama i TV kampanjom.
Mnogi u Pakistanu najavu vlasti u Punjabu da će isključiti usluge mobilne telefonije svima koji se odbiju cijepiti ocjenjuju kao previše radikalnu. Većina Pakistanaca ima pristup internetu prvenstveno preko mobitela jer ne posjeduju laptope ili desktop računala. To znači da će mnogi završiti u svojevrsnoj informacijskoj izolaciji. U ruralnim područjima mobiteli su ključni za transfer novca i mikro-kreditiranje, koje je u Pakistanu dio socijalne politike.
Pakistanske telekom kompanije očekuju nalog pakistanske regulatorne agencije za prekid konekcije prema velikom broju SIM kartica, ali najavljuju kako neće poduzimati ništa dok se na nacionalnoj razini ne donese zakon koji će propisati isključivanje mobilnih usluga onima koji se ne žele cijepiti.
U svijetu države primjenjuju različite mjere poticanja na cijepljenje – od edukacije preko besplatnih listića za lutrijske igre do darivanja piva ili marihuane te sve do novčanih stimulansa. Vlasti se pretežito suzdržavaju od prisile, vodeći računa o tome kako se radi o novim cjepivima za koje se ne može znati koliko su dugoročno sigurna i učinkovita. Uz to, kod više vrsta cjepiva otkrivene su veze s vrlo opasnim pojavama – kod AstraZenece radi se o krvnim ugrušcima pretežito kod mlađih žena, kod Pfizera/BioNTecha o relevantnom broju upala srca i srčanih ovojnica kod muškaraca u dobi 16-19 godina.
Iako je očigledno kako su programi cijepljenja zaustavili širenje zaraze u velikom broju zemalja, postaje jasno kako cijepljenje samo po sebi nije jamstvo sigurnosti. Primjerice; Mađarska koja je nametnula vrlo brzi ritam cijepljenja, završila je s vrlo visokim brojem mrtvih na milijun stanovnika, i među najgorima je u Europi. U Britaniji je cijepljeno 8 od 10 ljudi, ali je u četvrtak ipak prijavljeno više od 11 tisuća novih slučajeva. Istraživanje Javnog zdravstva Engleske pokazalo je povećanje stopa zaraze u svim dobnim skupinama, a posebno kod starih 20 do 29 godina.
Uz to, treba voditi računa kako se na državnim i nadnacionalnim razinama tek treba provesti detaljna analiza smrtnosti nakon cijepljenja po dobnim skupinama.