Zanimljivo tko je pobjednik iz sjene najgoreg poremećaja u opskrbi naftom u povijesti

Dok rat guši promet kroz Hormuški tjesnac i gura cijene goriva i prijevoza u nebo, Panamski kanal bilježi veći promet nego inače, piše CNN.

Kanal, koji na najužem dijelu između Sjeverne i Južne Amerike povezuje Atlantski i Tihi ocean, bilježi „blagi porast“ broja brodova, izjavila je zamjenica administratora Panamskog kanala Ilya Espino de Marotta.

„Ono što smo posljednje primijetili jest porast – doduše blag – u broju prolazaka kroz kanal“, rekla je Espino de Marotta u izjavi za CNN. „Treba imati na umu da, uz ovako visoke cijene goriva, Panamski kanal postaje još privlačnija ruta jer je kraći put.“

Panamski kanal dug je oko 80 kilometara, što je znatno manje od približno 190 kilometara dugog Sueskog kanala u Egiptu.

Espino de Marotta dodala je da su, zahvaljujući neuobičajeno vlažnoj sušnoj sezoni ove godine, uspjeli povećati kapacitet prolazaka kroz kanal.

Panamski kanal

Martin Bernetti/afp/profimedia/Martin Bernetti/afp/profimedia

„Uspjeli smo omogućiti između 40 i 41 prolazak dnevno, dok je uobičajeni prosjek oko 36“, rekla je.

To je posebno značajno s obzirom na ekstremnu sušu koju je Panama doživjela tijekom klimatskog fenomena El Niño 2023. i 2024. godine.

Panamski kanal funkcionira poput golemog vodenog lifta: brodovi se podižu i spuštaju kroz sustav prevodnica reguliranjem razine vode na svakoj stanici. No tijekom El Niña razina vode u jezeru Gatún – koje opskrbljuje kanal – pala je na povijesno niske razine, zbog čega je broj dnevnih prolazaka bio smanjen s 36 na samo 24.

„Četrdeset i jedan ili 42 prolaska dnevno dugoročno nisu održivi“, upozorila je Espino de Marotta. „No možemo stabilno održavati oko 38 prolazaka, što je dovoljno da podržimo potrebe brodarske industrije.“

Na pitanje odakle dolaze novi korisnici kanala, zamjenica administratora rekla je da nema precizne podatke.

„Očito je da nas koriste kao alternativnu rutu onoj kojom su se prije kretali“, kazala je.

Nova ruta za azijski plin?

Iako se energetsko tržište Bliskog istoka najčešće povezuje s naftom, velik dio goriva koji prolazi kroz Hormuški tjesnac zapravo je ukapljeni prirodni plin (LNG). Prema američkoj Upravi za energetske informacije, oko petine globalne trgovine LNG-om prolazi upravo tim pomorskim koridorom.

Kako je rat praktički paralizirao promet kroz tjesnac, cijene prijevoza američkog LNG-a naglo su porasle – čak četiri puta. Azijsko tržište pritom sve više postaje novo središte potražnje, jer azijske zemlje u žurbi traže nove izvore energije.

Čak 80 posto azijskog goriva inače prolazi kroz Hormuški tjesnac, a otkako je rat započeo najmanje četiri pošiljke američkog LNG-a preusmjerene su prema Aziji umjesto prema prvotnim odredištima u Europi.

Na pitanje bi li azijski kupci mogli početi koristiti Panamski kanal za transport LNG-a, Espino de Marotta rekla je da je to sasvim moguće.

„No treba imati na umu i da je Rusija trenutno u posebnoj situaciji s Europom“, rekla je, aludirajući na rat u Ukrajini. „Zbog toga je Sjedinjenim Državama često isplativije slati LNG s istočne obale SAD-a prema Europi.“

Ipak, kako se rat produbljuje, a promet kroz Hormuški tjesnac ostaje ozbiljno ograničen, u Panami vjeruju da je njihov kanal spreman preuzeti veći dio globalnog energetskog prometa.

„Uvjerena sam da možemo prihvatiti veće količine svjetskog energetskog transporta“, zaključila je Espino de Marotta.

Podsjećamo, Međunarodna agencija za energiju (IEA) upozorila je da rat uzrokuje „najveći poremećaj opskrbe u povijesti globalnog tržišta nafte“.