POVIJESNI ZAOKRET

Panika na Pacifiku: Ova država u strahu od Kine ulaže 314 milijardi dolara u obrambeni sustav

Kineska vojna prisutnost u regiji predstavlja "najveći strateški izazov" svih vremena, stoji u dokumentu

Japanske snage

 Kazuhiro Nogi/Afp

Japan je u petak najavio povijesnu promjenu u sigurnosnoj politici, s planovima masovne mobilizacije i udvostručenja vojnog proračuna zbog sve većih ambicija Kine i Sjeverne Koreje u regiji.

Revidirana sigurnosna strategija, objavljena u dokumentu vlade premijera Fumija Kishide, odmak je od pacifističke sigurnosne doktrine nakon Drugog svjetskog rata koju je Japanu nametnuo SAD. Obrambeni proračun će u idućih pet godina narasti gotovo dvostruko, na dva posto BDP-a, što će ga učiniti trećim najvećim na svijetu, nakon SAD-a i Kine.

Prema planu, piše BBC, Tokio će kupiti američke rakete dugog dometa koje su sposobne uništiti neprijatelja ako dođe do napada. Također će povećati svoje sposobnosti cyber ratovanja. Ranije ovog tjedna, Peking je pak pozvao Tokio da njihov odnos promatra kao partnersku suradnju.

Obrambeni sustav vrijedan 314 milijardi $

"Nažalost, u blizini naše zemlje postoje druge zemlje koje provode aktivnosti poput jačanja nuklearnih sposobnosti, brzog vojnog naoružanja i jednostranih pokušaja da se silom promijeni status quo. Kako bismo ojačali našu obranu, u sljedećih pet godina implementirat ćemo obrambeni program vrijedan 314 milijardi dolara", rekao je premijer Fumio Kishida.

Japan današnje sigurnosno okruženje smatra „najozbiljnijim i najkompliciranijim“ od Drugog svjetskog rata.

Kineska vojna prisutnost u regiji predstavlja „najveći strateški izazov“ svih vremena, stoji u dokumentu, što odgovara i riječima savezničkog SAD-a.

Japan strahuje da bi Kina jednog dana mogla napasti Tajvan, kao što je Rusija napala Ukrajinu, prenosi agencija dpa. Kinesko veleposlanstvo u Japanu odgovorilo je optuživši Tokio za iznošenje lažnih tvrdnji o njihovim vojnim aktivnostima.

Službeni Tokio brine i zbog prisutnosti kineskih plovila u blizini arhipelaga Senkaku u Istočnom kineskom moru. Japan kontrolira to otočje, no svojataju ga i Kina i Tajvan.

Kishida je „dajući, jasnu, nedvosmislenu stratešku izjavu o ulozi Japana kao jamca sigurnosti u Indo-Pacifiku" pokrenuo „novu eru u obrani demokracije“, napisao je u petak američki veleposlanik Rahm Emanuel.

image

Japanske snage

Kazuhiro Nogi/Afp

Zabrinuti i zbog Sjeverne Koreje

No, u Japanu postoji zabrinutost i oko raketnih sposobnosti Sjeverne Koreje. Pjongjang je u posljednja tri mjeseca ispalio više od 50 projektila, uključujući balistički projektil iznad Japana u listopadu - prvi put nakon pet godina.

U japanskim dokumentima također se spominje i zabrinjavajuća ruska invazija na Ukrajinu, koju opisuju kao ‘ozbiljno kršenje zakona koji zabranjuju uporabu sile‘, a koje je ‘uzdrmalo temelje međunarodnog poretka‘. U dokumentu o nacionalnoj sigurnosti iz 2013. Kina i Rusija opisane su kao strateški partneri.

Politika samoobrane

Unatoč tome, Japan je poručio da se želi držati politike "isključivo usmjerene na samoobranu", ističući da ne želi postati vojna sila.

Tokio je u petak objavio i plan povratka nuklearnoj energiji, postepeno napuštanoj nakon nuklearne katastrofe u Fukushimi 2011. godine, zbog rasta cijene energenata.

Ankete provedene među građanima Japana pokazuju da oni uglavnom podržavaju neki oblik daljnje vojne ekspanzije.

Zanimljivo je i da se Kishidina brojka od dva posto BDP-a podudara s dugoročnim ciljem koji su 2006. postavili japanski saveznici u NATO-u. Naime, dok mnoge zemlje NATO-a još uvijek nisu ispunile cilj, Njemačka se nada da će ga postići u sljedećih nekoliko godina. Velika Britanija ga je pak premašila i namjerava trošiti tri posto BDP-a na obranu do 2030. godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. lipanj 2024 15:07