Talibani su u subotu zauzeli Mazar-e-Sharif, posljednje uporište afganistanske vlade na sjeveru zemlje i stežu obruč oko glavnog grada Kabula, objavili su dužnosnici. Da je Mazar-e-Šarif pao u ruke talibana javljaju i BBC i agencija AP.
''Talibani su preuzeli kontrolu nad gradom Mazar-e-Sharifom'', rekao je Afzal Hadid, čelnik vijeća pokranije Balkh, dodajući kako se čini da je grad pao bez borbe.
Vojnici su ostavili opremu i uputili se prema granici s Uzbekistanom, izjavio je Hadid.
Uslijed povlačenja snaga SAD-a i saveznika talibani već nekoliko tjedana strelovito napreduju. Ta je radikalno islamistička skupina zauzela većinu Afganistana i približava se prijestolnici Kabulu gdje su utočište našle deseci tisuća ljudi iz drugih dijelova zemlje.
Kako se radi o strateški važnom gradu pokazuje i činjenica da je afganistanski predsjednik Ashraf Ghani još u srijedu odletio u Mazar-e-Šarif kako bi se savjetovao s ratnim zapovjednicima i organizirao obranu grada.
U novijoj povijesti osvajanje Mazar-e-Šarifa bilo je toliko važno da su, kada su talibani zauzeli grad 1997. godine, Pakistan, UAE i Saudijska Arabija gotovo odmah priznali talibane kao legitimnu vladu Afganistana. Grad je bio od velike važnosti i tijekom rata 2001. godine.
Istodobno, zbog američke evakuacije diplomatskog osoblja i Afganistanaca koji su im godinama pomagali, sveobuhvatna ofenziva talibana sve je bliža glavnom gradu.
U Kabulu je zaposlenicima američkog veleposlanstva naređeno da počnu uništavati i spaljivati osjetljiv materijal, jer su vojne jedinice počele pristizati u grad kako bi osigurale zaštitu zračne luke i nadzirale evakuaciju. Glasnogovornik Pentagona John Kirby potvrdio je agencijama da se dio od ukupno 3000 vojnika koje SAD šalje u Afganistan već nalazi u gradu. Kirby je dodao da se dolazak svih vojnika očekuje do nedjelje te kako će zrakoplovima moći preseliti tisuće ljudi dnevno.
SAD također šalje dodatnih 4500 do 5000 vojnika u Katar i Kuvajt, uključujući 1000 vojnika u Katar, kako bi se ubrzala obrada viza za afganistanske prevoditelje i druge radnike koji se boje odmazde talibana zbog suradnje s Amerikancima.
Velika Britanija šalje oko 600 vojnika kao potporu za brže izbavljenje britanskih državljana iz zemlje, a povlačenje diplomatskog osoblja najavile su Španjolska, Danska, Norveška i Nizozemska.
Kanada je priopćila kako su prvi avioni s tražiteljima azila već sletjeli u petak u Toronto, u sklopu obećanja da će primiti do 20.000 afganistanskih izbjeglica, uključivši "posebno ranjive" vladine radnike, aktiviste za ljudska prava, manjine i novinare. Unatoč brzim evakuacijama, Bidenova administracija rekla je da talibansko potpuno zauzimanje nije neizbježno.
"Očito je iz njihovih postupaka da pokušavaju izolirati Kabul", rekao je Kirby za AFP, dodajući kako prijestolnica ipak "trenutačno nije u neposrednoj prijetnji".
Američka vojna obavještajna služba predviđa da bi Kabul mogao biti izoliran u roku od mjesec dana, a ako se osvajanja nastave ovom brzinom i opsegom, talibani će vjerojatno dobiti potpunu kontrolu nad zemljom za nekoliko mjeseci.
Stanovnici Kabula i deseci tisuća izbjeglica koji su tamo posljednjih tjedana potražili utočište, zbunjeni su i prestrašeni jer ne znaju što se događa i u kojem smjeru će se situacija odvijati. Postoji sumnja da je potpredsjednik Afganistana Amrullah Saleh već pobjegao iz zemlje. Za Afganistance vikend je donio nove nesigurnosti.
U petak je službeno potvrđeno da su četiri velika grada pala u samo dva dana. Nakon što su talibani u četvrtak zauzeli drugi i treći najveći grad, Herat i Kandahar, pao je i glavni grad južne provincije Helmand, Lashkar Gah, te glavni grad provincije Loghar, koji se nalazi 60 kilometara od Kabula, Pul-e-Alam.
Većina Afganistanaca skriva se u svojim kućama i što manje izlazi na ulice, a gladni i demoralizirani vojnici ogorčeni su na afganistansku vladu. Talibani su ofenzivu započeli još u svibnju, kada je američki predsjednik Joe Biden potvrdio odlazak posljednjih stranih snaga iz zemlje.
Povlačenje se treba dovršiti do kraja kolovoza, a čini se kako se SAD ne namjerava predomisliti, iako je u posljednjih 20 godina uložio 83 milijarde dolara na oružje, opremu i obuku afganistanske vojske. Najmanje četvrt milijuna Afganistanaca bilo je prisiljeno napustiti svoje domove od svibnja, od kojih je 80 posto žena i djece. UN upozorava kako je na pomolu humanitarna kriza.