ZABRINUT ZA SVIJET

Papa Franjo u velikom intervjuu konačno odgovorio na nagađanja da se povlači: ‘Neka to kaže onaj odozgo‘

U intervjuu Papa govori o raznovrsnim krizama i o tome kako mu se ne sviđa tok povijesti posljednjih godina.

Papa Franjo

 Tiziana Fabi/AFP

"Hoćemo li još dugo imati papu Franu?" upitala je poglavara Katoličke crkve Bernarda Llorente, glavna urednica argentinske državne novinske agencije Télam. "Neka to kaže onaj odozgo", kratko je odrezao Papa. Među novinarima u Vatikanu taj lakonski odgovor je jasno protumačen kao nedvojbena naznaka da se papa Frane ne kani odreći dužnosti. Postoji razborita pretpostavka da on to zna ipak bolje od svih koji gataju da će uskoro u mirovinu.

Sav intervju, u trajanju od oko sat i pô, bit će emitiran sutra uvečer. Tekst je već dostupan preko poveznice Entrevista exlusiva al Papa Francisco (telam.com.ar).

U intervjuu Papa govori o raznovrsnim krizama i o tome kako mu se ne sviđa tok povijesti posljednjih godina. U pogledu pandemije kaže kako podatak da za Afriku nema dovoljno vakcina govori da interes nije bio zaštititi čovječanstvo, nego neki drugi. Novinarka ga je podsjetila na njegovu izjavu da se iz kriza ne izlazi kakav si ušao, nego ili bolji ili gori, a papa Frane je dodao da se iz krize ne izlazi sam: "ili izlazimo svi, ili ne izlazi nitko". I naglašava da je u krizi sva civilizacija. Iz koje se može izići samo gradeći "pravedno, bratsko društvo". Radi kojega je napisao encikliku "Laudato si'", po kojoj se ekologija ne može odvajati od socijalnih problema i razvitka.

Žalostan što se mladi klone politike, što ih odbijaju kriminal i korupcija, Frane kaže doslovce: "Ako mladi nisu protagonisti povijesti – frigani smo. Jer oni su sadašnjost i budućnost."

Opetujući tezu o trećem svjetskom ratu na rate, Papa ponavlja i napomenu da u Ukrajini danas vidimo isto što i u Ruandi prije 25 godina, u Siriji posljednjih deset, u libanonskim unutrašnjim borbama, u Mjanmaru i dan danas. Dakle, to se zbiva već podulje. "Rat je, na žalost, svakodnevna okrutnost", kaže Papa. "U ratu se ne pleše menuet, nego se ubija. A postoji cijela struktura prodaje oružja koja potiče rat." I prenosi nečije riječi da u svijetu ne bi bilo gladi da se samo godinu dana ne proizvodi oružje.

Veli papa Frane da treba preispitati pojam "pravednog rata". "Može postojati pravedan rat, imaš pravo na samoobranu, ali treba preispitati način kako se taj pojam koristi sada. Već sam izjavio da su uporaba pa i posjed nuklearnog oružja nemoralni." Stoga se zauzima za dijalog, za slušanje drugoga, bez prekidanja, bez osporavanja prije kraja argumentacije – jer rat je, u osnovi, pomanjkanje dijaloga. Tako vjeruje poglavar Katoličke crkve.

Upitan o skoroj desetgodišnjici pontifikata, Papa spominje reformu Kurije i priznaje da je dijelom nadahnuta iskustvom Latinske Amerike gdje je, kaže, svako zasjedanje kontinentalne biskupske konferencije (CELAM) bilo dijalog s pukom Božjim. Ne kaže, ali daje naslutiti, da je ondje, odakle je, Crkva više otvorena vjernicima laicima, manje usredotočena na svoj kler i episkopat. U tom pogledu Papa se poziva na argentinskog filozofa Rodolfa Kuscha koji, po njegovim riječima, najbolje razumije što je to puk. I s tog stanovišta Papa osuđuje teologiju oslobođenja kao ideologizaciju puka. "Jedno je puk, drugo je populizam", veli papa Bergoglio. I direktno navodi "Hitlerov populizam". Papa također kaže da je Katolička crkva u Latinskoj Americi znala uzgajati periferije, s kojih se vidi istinska zbilja.

"Latinska Amerika je još na svome sporom putu borbe, sna San Martina i Bolívara o jedinstvu tog područja. Uvijek je bila žrtva i ostat će žrtva dok ne dovrši svoje oslobađanje od eksploatatorskih imperijalizama", smatra Papa.

Kaže da se drži četiriju političkih načela: "Zbilja je iznad ideje"; "Cjelina je iznad dijela"; "Jedinstvo je iznad konflikta"; "Vrijeme je iznad prostora". "Ta mi četiri načela vazda pomažu da razumijem neku zemlju, neku kulturu, neku crkvu. To su humani principi, načela integracije", poučava poglavar Katoličke crkve."

Žali se da se u medijima rečenice vade iz konteksta i koriste dezinformirajući. Da su izvadili jednu rečenicu da bi slagali kako "Papa ne osuđuje Putina". Komunikacija ne smije mijenjati bit zbilje, vapi uzalud i Papa. Podsjeća da je još kao nadbiskup u Buenos Airesu definirao četiri grijeha u komunikaciji: dezinformaciju, klevetu, difamaciju, te sklonost svinjarijama. Komunikaciju papa Frane smatra "nečim svetim", "komuniciranje je božansko, pa treba komunicirati na pošten i autentičan način".

image

Papa Franjo

Tiziana Fabi/AFP

Zapitan o svećenicima, veli: "Volim razlikovati pastire puka i klerike države". Pastiri moraju stati posred puka (svojedobno je kazao: "moraju vonjati po ovcama"), pomagati: "Bog je došao amo da spasi, ne da osudi. To kaže sveti Pavao, ne ja."

Za naše evropske običaje veoma neobično zvuči način na koji se kolegica Llorente obraćala Papi: ni "Svetosti" odnosno "Vaša Svetosti", čak ni "Papo", nego naprosto imenom "Francisco". Na mene je kardinal Kuharić sasuo drvlje i kamenje kad sam u tekstu, nakon pune titule na početku, u kasnijem toku teksta napisao naprosto "Wojtyła". Valja poštivati tuđe adete: kao što u džamiju ulazim izuven, tako sam od tada pisao, da ne ponavljam vazda pun naziv, "papa Wojtyła", "papa Ratzinger", "papa Bergoglio". Ovaj Papa je, očito, manje osjetljiv od onog kardinala. Ali, da parafraziramo Shakespearea, "u Hrvatskoj po njezinu običaju". U Hrvatskoj postoji i žešća varijanta izreke: "Među kurjacima valja zavijati."

Télam je agencija koju je 1945, kao protutežu sjevernoameričkim agencijama i njihovoj informacijskoj hegemoniji, osnovao tadašnji ministar rada i planiranja Juan Domingo Perón, kasniji diktator. Njegovom odlukom prvi glavni urednik, koji je i organizirao redakciju, bio je novinar Jerónimo Jutronich (po prezimenu jamačno porijeklom iz Sutivana na Braču).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. kolovoz 2022 09:25