Papa Franjo umro je u dobi od 88 godina i drugi je najstariji papa u posljednjih 500 godina. Jedini stariji papa bio je Leon XII. koji je umro 1930. godine s 93 godine. Kad je izabran na tu dužnost, 2013. godine, Franjo je bio među najstarijim papama.
Franjo je jedan od popularnijih papa. U mnogim pitanjima pokazao se kao progresivan i spreman ići dalje od drugih. Primjerice, puno je otvorenije prihvatio pripadnike LGBTQ zajednice, govorio je potrebi zaustavljanja klimatskih promjena i javno pozivao na primirje u Gazi. Ispričao se za ulogu Crkve u kolonizaciji Latinske Amerike i uključenost u rad škola u kojima se asimiliralo domorodačko stanovništvo Kanade. Medijski napisi o Franji uglavnom su vrlo pozitivni, od samog početka njegova mandata na čelu Katoličke crkve.
Međutim, iako je dobro ocjenjivan u Europi, u Latinskoj je Americi, odakle dolazi, njegova popularnost pala između 2013., kad je izabran, i posljednjih istraživanja 2022. godine.
PROČITAJTE VIŠE Bio je prvi papa koji je posjetio Venecijanski bijenale, a Grčkoj je vratio skulpture s Partenona. Govorio je: ‘Svijet treba umjetnike‘
Među najvažnijim učincima njegova pontifikata smatra se njegov stav o globalnoj raznolikosti unutar Crkve. Tijekom Franjina pontifikata broj katolika u svijetu je rastao, primarno zbog rasta broja vjernika u Africi te Sjevernoj i Južnoj Americi. Prema podacima iz 2022. godine, 666,2 milijuna katolika živjelo je na području dviju Amerika i činilo 64 posto sveg stanovništva. S druge strane, Europa je izgubila oko 1,5 milijuna katolika između 2013. i 2022. godine, što je pad s 39,9 na 39,5 posto stanovnika. Uglavnom je riječ o odrazu manjeg broja djece i činjenici da mnoga djeca rođena u katoličkim obiteljima nisu nastavljala tradiciju parkticiranja vjere kao njihovi roditelji.
Njemačka, Irska, Poljska i Austrija posebno se ističu po brzini i razmjerima tog trenda.
U Njemačkoj je broj katolika drastično opao. Samo 2020. godine Katolička crkva izgubila je više od 400.000 članova, što je najveći godišnji pad dotad. Ukupno je u posljednjih pet godina gotovo 5,5 milijuna ljudi napustilo kršćanske crkve. Međutim, Crkva se ubrzano širi izvan Europe. Papa Franjo održavao je te trendove, počevši od toga da je bio prvi neeuropski papa nakon više od 1000 godina.
PROČITAJTE VIŠE Prvi je koji je ušao u EP nakon pada SSSR-a. Prije njega, to je učinio jedino Ivan Pavao II, ali prije pada Berlinskog zida
Većina kardinala koje je Franjo imenovao u Kolegij kardinala dolazila je iz regija izvan Europe - oko 60 posto. Time je Franjo poslao poruku da je katoličanstvo globalna religija i da je vrijeme za pomak dalje od eurocentričnosti. To bi moglo utjecati i na to koga će konklava izabrati za Franjina nasljednika. Podiže šanse da budući papa, poput Franje, ne bude iz Europe. Već je velika promjena bio papa Ivan Pavao II. koji je postao papa 1978., prvi netalijan nakon 450 godina. Franjin izbor iznenadio je mnoge jer nije bio među favoritima kad je izabran kao nasljednik Benedikta XVI., koji je bio prvi papa koji je abdicirao nakon 600 godina.
Jedna od zanimljivosti vezanih uz papinsku povijest u 20. stoljeću koju su mnogi zamijetili jest i da su dvojica Franjinih prethodnika umrla u godinama početka svjetskih ratova. Papa Pio X. umro je u kolovozu 1914., neposredno nakon početka Prvoga svjetskog rata. Papa Pio XI. umro je u veljači 1939., nekoliko mjeseci prije početka Drugoga svjetskog rata. Zbog toga se pričalo da je svaki rat "došao s Piom, a završio s Ivanom".
Franjo je bio papa 12 godina. Time se svrstava u pape koji su vladali kraće, barem u modernoj povijesti. Najdugovječniji papa bio je Pio IX., na čelu Crkve 31 godinu i sedam mjeseci. Papa Urban VII. vodio je Crkvu samo 13 dana. Umro je od malarije.
Komentari
0