Autohtone zajednice Amazonije, izolirane, siromašne, ugrožene deforestacijom i vađenjem ruda, bit će od nedjelje središnja tema sinode rimokatoličkih biskupa koju otvara papa Franjo i trajat će puna tri tjedna, javljaju u petak agencije.
Posebna biskupska sinoda, "Amazonija – novi putovi za Crkvu i za cjelovitu ekologiju", okupit će od 6. do 27. listopada oko 300 katoličkih čelnika iz panamaričkog područja kako bi raspravljali o više glavnih tema: pravima domorodačkih naroda, posebice pravu na zemlju, ekologiji i okolišu, angažiranosti južnoameričke Crkve u teologiji oslobođenja (u politici vezano uz kršćanski socijalizam), sinkretizmu katolicizma i urođeničkih religija, kolonijalizmu, mogućnosti zaređivanja oženjenih muškaraca za svećenike u Amazoniji i ulozi žena u Crkvi.
Temelj za rasprave radni je dokument na 80 stranica - 'Instrumentum Laboris' - na kojem se radilo punih 18 mjeseci i rezultat je stotina sastanaka biskupa. Zaključci sa sinode, ocjenjuju agencije, mogli bi imati posljedice za Crkvu na globalnoj razini.
Ova sinoda zasigurno neće razveseliti brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara - uvjerenog skeptika po pitanju klimatskih promjena koji također malo ili nimalo ne cijeni društvenu angažiranost Crkve i koji je nedavno u UN-u izjavio da "znanstvenici griješe kada našu šumu nazivaju plućima planeta".
U radnom dokumentu piše da treba poslušati "vapaj Majke Zemlje, napadnute i teško ranjene uslijed predatorskog modela gospodarskog razvoja koji izaziva ekocid, koji ubija i pustoši, uništava i razara".
U amazonskom području živi oko tri milijuna domorodaca koji predstavljaju gotovo 390 naroda. Riječ je o narodima koji, kako stoji u tekstu, čuvaju posebni kulturni identitet i specifično povijesno bogatstvo, a moraju se suočavati s prijetnjama koje se pojavljuju unutar njihovih kultura. Moraju se također boriti kako bi zaštitili svoje postojanje i svoje teritorije, a Crkva je među njima prisutna preko misionara i misionarki.
U svojoj enciklici "Laudato si" ("Hvaljen budi") iz 2015., posvećenoj društvenim pitanjima i okolišu, papa Franjo osuđuje eksploataciju amazonske džungle u kojoj žive brojne domorodačke zajednice.
Sedam i pol milijuna četvornih kilometara, jedna od najvećih rezervi biološke različitosti na svijetu i više od trećine šuma na planetu, samo su neka od obilježja Amazonije koja se proteže kroz nekoliko zemalja, među kojima kroz Brazil, Boliviju, Ekvador, Peru i Venezuelu. Nije to homogeno područje, napominje se u dokumentu, nego je ona biom u kojemu je voda čimbenik koji ujedinjuje.
Cjelovita ekologija
U siječnju 2018., prvi latinoamerički papa u povijesti je posjetio Puerto Maidonado, selo u jugoistočnom Peruu okruženo amazonskom džunglom i oštro osudio "eksploataciju rudnog blaga u ilegalnim rudnicima zlata" i izopačene učinke te prakse, "ropstvo i seksualno iskorištavanje".
"Nasilje prema mladima i ženama krik je koji para nebo", kazao je Papa.
Franjo se posebice zalaže za "cjelovitu ekologiju" - blisku integraciju ljudi i prirode.
"Domorodačkim zajednicama dugujemo tisućljetnu brigu za Amazoniju", stoji u pripremnom dokumentu.
Također se upozorava da bogatstvo šume i rijeka ugrožavaju veliki gospodarski interesi koji uzrokuju uništavanje i zagađivanje.
"Takvo stanje, kojemu valja dodati i zlo trgovine drogom, stavlja u opasnost preživljavanje amazonskih naroda koji su također žrtve promjene vrijednosti svjetskoga gospodarstva. Riječ je, naime, o gospodarskom modelu u kojemu je zarada važnija od ljudskoga dostojanstva. Osim toga, prekomjerni porast poljoprivrednih aktivnosti te krčenje šuma potakli su ljudski razvoj koji nije cjelovit i inkluzivan", piše u dokumentu.
Crkva s amazonskim licem, piše nadalje u dokumentu, treba tražiti model alternativnoga, cjelovitoga i solidarnoga razvoja, utemeljenoga na etici pozornoj prema odgovornosti za istinsku prirodnu i ljudsku ekologiju.
Oženjeni svećenici
U pripremnom se dokumentu potom se ističe da je proces evangelizacije Crkve u Amazoniji vrlo težak zbog geografskih udaljenosti i različitosti jezika te da su biskupi pozvani raspravljati o vrlo kontroverznom pitanju: mogućnosti zaređivanja zrelih muškaraca za svećenike, po mogućnosti iz redova domorodačkog stanovništva.
Konzervativni crkveni krugovi na to gledaju kao na herezu i pribojavaju se da bi ta iznimka mogla označiti kraj celibata, koji nije dogma i uveden je u 11. stoljeću.
Sinoda će se također baviti i ulogom žena u okviru službenih "ministarstava" za žene koji već imaju važnu ulogu u Crkvi u Amazoniji.
"Ako je isključena žena, isključena je polovica Crkve", kazala je za AFP sestra Laura, talijanska misionarka u Amazoniji.
Od 184 prelata na sinodi, 113 je iz amazonskog područja, posebice iz Brazila. Među sudionicima je 17 predstavnika urođeničkih naroda i 35 žena.
Papa ima titulu predsjednika sinode, ali je prisutan uglavnom na početku i kraju sinode. Može zanemariti zaključke navedene u završnom dokumentu, no obično ih, kao i mišljenja koja je čuo, razmatra i potom piše vlastiti dokument poznat kao "Apostolska pobudnica".