Papa Frane je danas prije podne proglasio desetero novih katoličkih svetaca. To je prva kanonizacija otkako je izbila pandemija covida-19. Pečat pandemije je vidljiv: iako je dan bio prekrasan proljetni, dovoljno topao da su talijanske plaže napučene, Trg Svetog Petra u Vatikanu bio je pun samo do pola: sjedalice su bile raspoređene do obeliska.
Možda i zato što ti novi sveci ne izazivaju svrstavanja za i protiv (poput onih za koje je Opus Dei bio kadar dovesti milijun ljudi, demonstrirajući svoju snagu). Svetost novih svetaca iskazana je za života u svakodnevnoj tihoj skrbi za Boga u liku vlastitih bližnjih, dao je razumjeti Papa, citirajući sv. Terezu Avilsku: "…uvijek je ponavljala da svetost nije neprohodan cilj, nego put kojim se prolazi ‘među kuhinjskim posuđem‘.".
Loncima i poklopcima Papa je pribrojio aktivnost u svakodnevnom životu, u uličnoj prašini, u mukama života među betonom. Papa poučava svoje vjernike da sveci nisu mitološki heroji nego ljudi koji su se potrudili za druge. Njemu svetost "znači izaći iz sebičnosti da se od vlastite egzistencije učini dar, sagledati potrebe onih koji hodaju pored nas, utrošiti se za potrebite, možda čak malo slušanja, vremena, telefonskog razgovora. Svetost se ne sastoji od nekoliko herojskih gesta, već od puno svakodnevne ljubavi."
I Papa se u nedjelju žrtvovao na svoj način. Dovezao ga je crni fiat 500 iz kojega se iskobeljao s vidljivom mukom. Nije rabio invalidska kolica, ali je jedvice hodao samostalno, pa su mu dvojica đakona pomogli popeti se do oltara pred Vatikanskom bazilikom i sjesti u naslonjač.
Pouku o svetosti završio je konkretnim praktičkim primjerima: "Jesi li vjenčan? Budi svet voleći i brinući se za svog muža ili svoju ženu, kao što je Krist učinio s Crkvom. Jesi li radnik? Budi svet obavljajući svoj posao pošteno i kompetentno u službi braće. Jesi li roditelj ili baka ili djed? Budi svet strpljivo učeći djecu da slijede Isusa. Imaš li vlast? Budi svet boreći se za opće dobro i odričući se svojih osobnih interesa." U praksi svetost znači "ne stavljati vlastite interese na prvo mjesto; detoksicirati se od otrova pohlepe i natjecanja; boriti se protiv raka ravnodušnosti i crva autoreferentnosti, dijeliti karizme i darove koje nam je Bog dao", kaže Papa i objašnjava: "Ta istina zahtijeva da se obratimo s ideje koju često imamo o svetosti. Ponekad, previše inzistirajući na našem nastojanju da činimo dobra djela, stvaramo ideal svetosti previše utemeljen na nama samima, na osobnom herojstvu, na sposobnosti odricanja, na žrtvovanju sebe da bismo osvojili nagradu. Tako smo svetost učinili neprohodnim ciljem, odvojili smo je od svakodnevnog života."
Među kanoniziranima u nedjelju dvojica su medijski poznatiji. Karmelićanin Charles od Isusa - po rođenju Charles Eugène de Foucauld, vikont od Pontbrianda - bio je na prijelazu iz XIX u XX stoljeće istraživač Sahare, poznavatelj jezika, kulture i pisma berberskih Tuarega. "Islam je u meni izazvao dubok preokret", pisao je, "pogled na duše koje žive u neprekidnoj Božjoj prisutnosti natjerao me da nazrem nešto veće i istinitije od svjetovnih zanimanja: mi smo rođeni za veće stvari". I ovo: "Želim naviknuti sve stanovnike, kršćane, muslimane, Židove, da me smatraju svojim bratom, sveopćim bratom". Ubijen je 1916 za pljačkaškog napada na tuareško naselje Tamanrasset. Došli su ga ispratiti u grob Tuarezi sa svih strana pustinje, tvrdeći da je bio njihov svetac, marabut. Evangelizirao je primjerom. Foucauld je u Katoličkoj crkvi simbol suradnje s islamom. Došli su u Vatikan častiti njegovu uspomenu francuski ministar unutrašnjih poslova Gerald Dalmanin i predsjednik alžirskoga Islamskog vijeća Ghoulamalah.
Nizozemski karmelićanin Titus - po rođenju Anno Sjoerd Brandsma - filozof i novinar, između dva rata je oštro kritizirao nacizam. Okupiravši Nizozemsku Nijemci su ga zatočili u Dachau i ondje ga umorili 1942. Njegovoj kanonizaciji nazočio je i nizozemski ministar vanjskih poslova Wopke Hoekstra.
Mučenik je i Devasahayam, tamilski katolik laik, koga su brahmini oklevetali pa vojnici ubili 1752.
Svi ostali sveci kanonizirani u nedjelju su osnivačice ili osnivači ženskih odnosno muških redova. U sektoru rezerviranom za uzvanike i veleposlanike u prvom redu je bio predsjednik Republike Sergio Mattarella s kćeri Laurom.
