Poglavar Katoličke crkve papa Frane otputovao je u trodnevni posjet Turskoj, na poziv kako predsjednika Recepa Tayipa Erdoğana, tako i carigradskoga ekumenskog patrijarha Vatholomaíosa, prvoga među jednakima u pravoslavnim crkvama.
Sveta Stolica ima s Ekumenskom patrijaršijom na carigradskom Fanaru odnose bolje nego i s jednom inom pravoslavnom crkvom. Više je od pola stoljeća prošlo otkako su se tadašnji papa bl. Pavao VI i tadašnji ekumenski patrijarh Athinagóras zagrlili u Jeruzalemu pa međusobno dokinuli anateme iz godine velikog raskola 1054. To će biti treći susret Frane i Vartholomaíosa, pošto su se već sreli na Franinu ustoličenju, te u Svetoj Zemlji o pedesetgodišnjici zagrljaja njihovih prethodnika.
Vartholomaíos je, uostalom, u Vatikanu već dugo čest i drag gost, pa je jedne godine, za pape Wojtyłe, bio i pisac meditacija za papinski križni put Kolosejem u Veliki petak. Papa dolazi Patrijarhu o blagdanu sv. Andruije apostola, koga se smatra utemeljiteljem tamošnje crkve, kao što se sv. Petar apostol i sv. Pavao smatraju utemeljiteljima kršćanske crkve u Rimu.
Ponešto je složeniji posjet pape Frane turskoj državi, gdje je na vlasti Stranka pravde i razvitka, koju je osnovao sadašnji predsjednik Erdoğan. On je, dok je još bio premijer, u više navrata kritički, čak grubo govorio o kršćanstvu. Kritizirao je, na primjer, turskoga muslimanskog učenjaka Fethullaha Gülena što se zauzimao za privilegirane odnose islama i katolištva, a osobito što se sreo s tadašnjim papom sv. Ivanom Pavlom II.
Papa Franjo u posjetu Turskoj (foto: AFP)
Sada je Erdoğan pozvao Franu biranim riječima, slaveći mudrost i miroljubivost poglavara Katoličke crkve, te ga je pozvao – i to Papu koji nije htio živjeti u Apostolskoj palači – da bude prvi gost predsjedničkoga Bijelog dvora u Ankari, prostranijega kažu i od Versaillesa i od Vatikana i od nekad papinskog Kvirinala.
Papi je ipak u prvom planu ponoviti da niti jedna vjera ne poziva na ubojstvo i da nitko nema pravo ubijati „u ime Božje“. On će, nadalje, govoriti o potrebi zaštite kršćanskih i inih manjina koje sada na samoj turskoj granici, u Siriji i Iraku, istrebljuju ekstremisti organizirani u sklopu takozvane „Islamske Države“, kojoj je smrtni neprijatelj i Turska.
Unutrašnji turski prijepori oko posjeta Pape
Papin odlazak u Tursku nije mogao biti bez prijepora, koji se zapravo ne tiču Pape, nego unutrašnjih turskih odnosa. Prvi je izazvao Mehmet Ali Ağca, desničarski terorist i ubojica koji je teško ranio tadašnjeg papu sv. Ivana Pavla II u Vatikanu 1981. Ağca je zahtijevao da ga Papa primi, ali Frane nije dopustio da taj ubojica još jednom dođe u središte pozornosti, pa je ignorirao njegov zahtjev. Drugi prijepor iznijeli su turski arhitekti, čija je komora u Ankari zamolila Papu da odbije smještaj u Ankari u novoj predsjedničkoj palači, enormnom zdanju od oko 1000 prostorija. Arhitekti tvrde da je ta zgrada izgrađena protiv urbanističkog plana, unatoč zabranama, i da je njezinom gradnjom uništen Atatürkov park, jedna od rijetkih zelenih oaza u Ankari. Palača je nazvana Ak Saray, pri čemu je „ak“ stari turski pridjev koji znači „bijel“, ali je AK i kratica vladajuće Erdoğanove Stranke pravde i razvoja (Adalet ve Kalkınma). I.Bešker
Atentator na Papu Ivana Pavla II: Papa Franjo je "najveći Božji neprijatelj"
Mehmet Ali Agca, atentator na papu Ivana Pavla II, održao je jučer konferenciju za medije. Kao mentalno poremećen pušten je 2010. iz zatvora nakon gotovo tri desetljeća (foto: AFP)
ANKARA - Atentator na papu Ivana Pavla II, Turčin Ali Agca, u povodu posjeta pape Franje Turskoj izjavio je da je on "Božji neprijatelj" i "Sotonin veleposlanik", objavili su u petak turski mediji.
Agca, koji je 1981. izvršio atentat na papu Ivana Pavla II, izjavio je kako je zamolio Vatikan za susret s papom Franjom, ali nije dobio odgovor, prenosi Kathpress. Sad više i ne želi s njime razgovarati, rekao je.
Upitan za mogući sigurnosni rizik papina posjeta Turskoj, Agca je izjavio da jedan metak stoji deset turskih lira, a on smatra da papin život "ne vrijedi ni pet lira".
Papa Franjo otputovao je u petak ujutro u trodnevni posjet Turskoj tijekom kojega bi, kako se očekuje, trebao potaknuti pomirbu s Pravoslavnom crkvom, ojačati dijalog s islamom i osuditi progon kršćana na Bliskom istoku.
Danas 56-godišnji Agca, koji je 1981. na Trgu sv. Petra ranio papu Ivana Pavla II s više hitaca iz pištolja, proteklih se godina često isticao neobičnim izjavama. Između ostaloga, govorio je da je on osobno Mesija.
Ivan Pavao II posjetio ga je svojedobno u zatvorskoj ćeliji i oprostio mu napad.
Nakon što je 2010. otpušten iz turskog zatvora, Agca nije davao spektakularne izjave, osim što je 2013. u svom rodnom mjestu Malatya u istočnoj Anadoliji izjavio da će pokrenuti filmski projekt o sebi.
Turski mediji objavili su da Agca u posljednje vrijeme stalno nosi tamne sunčane naočale. (Hina)