Poglavar Katoličke crkve papa Frane odlučio je Grčkoj vratiti tri fragmenta atenskog hrama Partenona, trenutno pohranjena u Vatikanskim muzejima, odnosno Papinskim zbirkama. Dat će ih poglavaru pravoslavne Crkve Grčke arhiepiskopu atenskome i svegrčkome Ierónymosu II kao "konkretan znak iskrene želje za nastavkom ekumenskog puta" – objavio je jučer Vatican News, internetski portal Svete Stolice.
Fragmenti su od penteličkog mramora, koji je za kiparski ures Partenona koristio kipar Fidija. On je oblikovao kiparske ukrase i kompozicije na Partenonu i u njemu punih petnaest godina, od ← 447 do ← 432, dok je Atensku demokraciju predvodio Periklo. Taj je vojskovođa i državnik naručio izgradnju tog hrama posvećenoga božici Ateni djevici (Athenã parthénos), kao ex voto poslije atenske pobjede nad Perzijancima.
Jedan je fragment konjska glava sa zapadnog zabata Partenona. Ona je pripadala jednome od četiriju konja u zaprezi kojom je upravljala božica Atena dok se nadmetala sa svojim stricem Posejdonom, bogom gospodarom mora, za vlast nad poluotokom Atikom na kojemu je grad Atena.
Drugi je glava djeteta koje drži pladanj sa zavjetnim pogačama. To je jamačno bio dio friza koji je prikazivao Panatenejsku povorku, smještenoga unutar naosa, glavne unutrašnje prostorije hrama, glavnog svetišta, kojom je dominirao golem Fidijin kip same božice, definiran kao hrisoelefantinski, jer je bio izrađen od zlata i bjelokosti. Ti su se dijelovi mogli demontirati i izvagati, jer je Fidija predvidio da će ga Atenjani okriviti da je ukrao barem dio zlata.
Treći je fragment reljef s bradatom muškom glavom, vjerojatno jedna od metopa na južnoj fasadi hrama, gdje je bila prikazana kentauromahija: mitološka bitka između kentaura i Lapita.
Nije poznato kako su i odakle ta tri fragmenta prispjela u Rim, vjerojatno u XIX stoljeću. Bili su tada izloženi u Gregorijanskome profanome muzeju, zakladi pape Grgura XVI namijenjenoj svjetovnoj umjetnosti.
Ierónymos II (84), Arbanas iz južnogrčke pokrajine Beotije, ustoličen je na atensku arhiepiskopsku katedru 2008. Temeljito je obrazovan, poslijediplomske studije proveo je u Grazu, Regensburgu i Münchenu. Kao i njegov mlađi prethodnik Hristódoulos, Tračanin također školovan i među katolicima, Ierónymos je pobornik ekumenske suradnje i zbližavanja pravoslavnih i katolikâ. Hodočašće sv. Ivana Pavla II u Atenu na pavlovskim stazama te Hristódoulosov posjet Benediktu XVI u Rimu označili su novu fazu tog zbližavanja između Grčke i Rimske crkve. Na istom je tragu bio i Franin susret s Ierónymosom na Papinu hodočašću na Cipar i u Atenu lani u prosincu.
Papa Frane je tom prilikom ponovio žaljenje zbog pogrešaka koje su počinili katolici i pozvao na ponovno nalaženje jedinstva koje bi vjersko svjedočanstvo kršćanâ učinilo vjerodostojnim. Obojica vjerskih poglavara su u toj prigodi ponovo potvrdili želju da zajedno nastave putem bratstva i mira. Ta je želja još važnija sada, poslije izbijanja ruskog rata u Ukrajini kojemu ne manjkaju religijska konfesionalna obilježja. U tom sklopu povrat tih fragmenata grčke kulturne baštine znak je dobre volje, suprotstavljene neprijateljstvima i ratovima.