ŠPIJUNI POPUT NJIH

Paranoja trese Europu, jedna država prednjači: ‘Rusi su posvuda, javite nam sve sumnjivo‘

Ne mogu se svi ti incidenti povezati s Kremljom, no oprez danas lako pređe u paranoju

I tužitelji i branitelji kažu da se spomenuti slučajevi i njima slični nalaze u pravnoj sivoj zoni te da dovode u pitanje demokratske vrijednosti koje Norveška baštini

 Olivier MORIN/AFP

Gledajući unatrag, nešto nije bilo u redu s Joseom Giammarijom. Gostujući istraživač na Sveučilištu u Trømsu na sjeveru Norvešku tvrdio je da je Brazilac, ali nije znao ni riječi portugalskog. Drugo, sam je sebi platio dolazak na norveški dio Arktičkog kruga, što je prava rijetkost u akademskoj zajednici. Ostanak je čak planirao i produljiti, no nikada nije govorio o svojim istraživačkim projektima. Međutim, uvijek je bio na usluzi. Čak je i ponudio da redizajnira mrežnu stranicu Centra za mirovne studije u kojem je radio.

A onda je norveška sigurnosna policija 24. listopada 2022. godine s nalogom za pretres u rukama pokucala na vrata njegova ureda, piše The New York Times. Nekoliko dana kasnije, objavljeno je da je Giammaria uhićen te da se zapravo radi o ruskom špijunu Mihajlu Mikušinu. Marcela Douglas, ravnateljica Centra za mirovne studije, istraživačke ustanove koja proučava sigurnost i sukobe, rekla je da su se svi na kampusu sledili kada čuli što se dogodilo. "Najednom su posvuda bili špijuni", rekla je Douglas.

Nisu ih samo Norvežani počeli ‘viđati‘. Ostatak Europe je također postao sumnjičav. Budući da rat u Ukrajini teče sve usporenije i odugovlači se, a Moskva postaje sve izoliranija, europske zemlje strahuju da će im očajni Kremlj poslati špijune i sabotere kako bi im poslao poruku ili se pripremio za širi konflikt sa Zapadom.

Mikušin je jedan od trojice Rusa koji su nedavno uhićeni jer se sumnjalo da su "ilegalci" - špijuni koji se integriraju u lokalnu zajednicu kako bi je mogli špijunirati i potencijalno na svoju stranu pridobiti neke od lokalaca. Pripravnik na Međunarodnom kaznenom sudu u Hagu u Nizozemskoj uhićen je u lipnju zbog sumnje da je Rusima odavao razne povjerljive i tajne podatke. Zanimljivo, i on je u zemlju bio ušao pomoću brazilske putovnice. U studenom je tijekom racije u Švedskoj uhićen ruski par kojeg se također teretilo za špijuniranje.

Bilo je i drugih incidenata. Dron je u Njemačkoj preletio preko vojnog kompleksa u kojem su ukrajinski vojnici prolazili obuku, u Francuskoj su prerezani podvodni internetski kablovi, a hakeri su nekoliko dana prije početka ruske invazije na Ukrajinu napali mreže za distribuciju goriva u Njemačkoj i Belgiji. Ne mogu se svi ti incidenti povezati s Kremljom, no oprez danas lako pređe u paranoju. Rusi su uhićenja u Norveškoj nazvali oblikom "histerije".

No, ako se itko treba bojati ruskih sabotaži, onda je to Norveška.

Nemir

Budući da Rusija zbog sankcija koje joj je Zapad nametnuo svoje energente praktički više uopće ne plasira na europsko tržište, Norveška je poslala najveći dobavljač plina i nafte za Stari kontinent. Nedaleko od njezine obale nalaze se podvodni internetski kablovi koji Londonu omogućavaju ‘dizanje‘ na internet. Eksplozije na plinovodu Sjeverni tok koje su zabilježene u rujnu ove godine dodatno su uzdrmale i Europu i Norvešku. Rusi su za njih optužili Sjedinjene Američke Države i obrnuto.

- To nas je razbudilo i pokazalo da se rat ne događa samo u Ukrajini - rekao je sveučilišni profesor Tom Røseth.

Norveška je sa svojeg teritorija unazad nekoliko godina protjerala nekolicinu tradicionalnijih špijuna, što je možda Moskvu natjeralo da se okrene ‘spavačima‘, pogotovo zato što joj na bojišnicama u Ukrajini stvari ne idu po planu.

- S obzirom na to pod kakvim se pritiskom nalazi, Moskva želi da njezina špijunska mreža ostvari nekakav uspjeh. Iako su se Rusi i prije služili tim taktikama, mislim da će se sada upuštati u riskantnije pothvate - rekao je Røseth.

Nemir se Norveškom počeo širiti kada je u rujnu vojni dron preletio naftnu platformu u Sjevernom moru. Uskoro su dronovi viđeni i iznad plinskih postrojenja te jedne trafostanice. Aerodrom u Bergenu zatvoren je u listopadu na dva sata jer su ga nadzirala dva drona. Norvežani su potom preispitali i druge incidente koji su se dogodili ranije ove godine - oštećenja podvodnog podatkovnog kabela u siječnju i rezervoara vode u blizini nekoliko vojnih objekata kod Trømsoa. Je li se radilo o nesrećama ili ruskim sabotažama?

- Takvi napadi mogu biti korisni, kao i nadgledanje naftnih bušotina - rekao je policijski inspektor Ole Johan Skogmo te dodao da se slučaj oštećenog rezervoara vode još uvijek istražuje.

Norveška je policija sve Norvežane zamolila da joj javljaju sve što smatraju sumnjivim. Neki, međutim, tvrde da se oprez pretvorio u paranoju. Može se to dogoditi kada je špijunaža u pitanju, navodi NYT. Dva su Rusa nedavno izvedena pred sud u Trømsou kako bi objasnili zašto su upravljali dronovima. Nijedan ni drugi nisu optuženi za špijunažu jer se ona teško dokazuje, međutim obojica su optužena za kršenje sankcija. Naime, sankcije Rusima brane upravljanje letjelicama svih vrsta. Norvežani su tu odredbu sankcija protumačili kao da ne smiju upravljati ni dronovima za privatnu upotrebu.

Instinktivna reakcija

Sedam je Rusa sredinom listopada uhićeno zbog upravljanja dronovima. Četvorica su završila na sudu, a dvojica su kažnjena zatvorskim kaznama od 90 ili 120 dana. Među uhićenima našao se Andrej Jakunjin, sin Vladimira Jakunjina, dugogodišnjeg saveznika ruskog predsjednik Vladimira Putina. Ruski je predsjednik navodno pozorno pratio to suđenje.

Jakunjin, poslovni čovjek koji živi u Velikoj Britaniji i ima britansko državljanstvo, distancirao se od ruske invazije na Ukrajinu. Uhićen je nakon što su norveške vlasti zaustavile njegovu jahtu Firebird i upitale ga ima li dron. On im je potom pokazao svoj dron koji koristi za snimanje skijanja i pecanja u koje se upuštaju on i njegovi prijatelji. Norveški tužitelji za njega traže kaznu zatvora u trajanju od 120 dana.

- Nisam špijun, ali posjeduje komplet filmova o Jamesu Bondu - našalio se Jakunjin nakon što je 3. prosinca počelo suđenje.

Jakunjin nije htio reći misli li da je njegovo uhićenje politički motivirano, ali je rekao kako je neobično da su on i još trojica uhićeni u tako kratkom roku.

- Budući da sam student statistike, mogu reći na se ovo ne uklapa u normalnu distribuciju - rekao je Jakunjin.

U drugoj se sudnici u Trømsou od optužbi branio inženjer Aleksej Rezničenko. Norveška ga je policija uhitila nakon što je fotografirao ograde i parkiralište nedaleko od kontrolnog tornja aerodroma u Trømsou.

- Reagirao sam instinktivno. Nešto mi je bilo jako čudno - rekao je voditelj kontrole zračne plovidbe Ivar Helsing Schrøen.

Rezničenko se na sudu rasplakao te rekao da se boji za svoju obitelj budući da je on jedini član koji ostvaruje nekakva primanja.

Norveška je policija kod njega pronašla fotografije vojnog helikoptera i aerodroma Kirkenes. Rezničenko je rekao da u slobodno vrijeme fotografira letjelice i zračne luke. Utvrđeno je da nijedna fotografija nije ilegalna, ali je optužen za upravljanje dronom.

I tužitelji i branitelji kažu da spomenuti slučajevi i njima slični spadaju u pravnu sivu zonu te da dovode u pitanje demokratske vrijednosti koje Norveška baštini.

‘Hvaldimir‘

Mikušinov je slučaj doveo do rasprave između akademske zajednice i djelatnika u sigurnosnom sektoru o tome kako i koliko nadgledati strane znanstvenike. Akademska je zajednica rekla da restrikcije mogu negativno utjecati na važna istraživanja. Jakunjinov odvjetnik i drugi branitelji kažu da se Ruse ne smije kažnjavati samo zato što su Rusi.

- Je li to po zakonu, a ako je, onda je u njemu problem - rekao je Jakunjinov odvjetnik John Christian Elden.

Norveška kao da još uvijek ne zna kako rješavati ovakve slučajeve. Suci su i Jakunjina i Rezničenka oslobodili optužbi, no tužitelji su se požalili na te presude. Jakunjin će pred sud ponovno izaći u siječnju 2023. godine.

- Nisam se još izvukao - rekao je Jakunjin novinarima nakon što je pušten iz pritvora.

Rezničenkova odvjetnica Ola Larsen rekla je da Norveška sigurnosna policija previše trudi.

- Politika ovdje igra ulogu. Žele Rusima poslati poruku - dodala je Larsen.

Građani sjevera Norveške pribojavali su se Rusa i prije rata u Ukrajini. Nekoć je tamo bilo puno prijatelja, no Hladni je rat dobar dio tih odnosa pokvario. Nakon toga je ta regija vidjela nekoliko prilično bizarnih slučajeva špijuniranja.

Najpoznatiji je onaj u koji je bio upleten beluga kit. Njega su 2019. u vodama Arktika uhvatili norveški ribari i posumnjali da se radi o špijunu koje je pobjegao iz Rusije. Norveški su ga mediji nazvali Hvaldimirom (spoj norveške riječi hval, koja znači kit i imena Vladimir).

Voditelj kontrole zračne plovidbe Ivar Helsing Schrøen tvrdi da opreza nikad dosta. Nije mu krivo što je prijavio Rezničenka. Špijuni su, kaže, zainteresirani za Arktik.

- Naivan je onaj koji misli suprotno - zaključio je Schrøen.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. travanj 2024 16:55