Ako ste svojoj partnerici ili partneru zaboravili pokloniti cvijeće za Valentinovo, još nije kasno da uplatite putovanje u Budimpeštu. Zašto baš tamo? Pa Sveučilište Wrocław iz Poljske proglasilo je Mađarsku zemljom idealnom za ljubav, piše Daily Mail.
Naime, proveli su ispitivanje u 45 zemalja i ljude pitali o osjećajima koje gaje za svoga odabranika ili odabranicu kako bi doznali koja je zemlja dom najsretnijih parova.
Mađarska je postigla najbolje rezultate s 7,94 od ukupno 9 bodova. Potom slijede Malezija i Portugal s po 7,88 bodova.
Najnesretniji su parovi u Pakistanu i ta je zemlja osvojila tek 6,49 bodova.
Istraživači su uočili i pozitivnu korelaciju između sreće parova i razvijenosti zemlje u kojoj žive.
‘Naši rezultati donekle podupiru tezu da proces modernizacije možda ima utjecaj na iskustvo ljubavi‘, kazali su.
Istraživanje je pokazalo i da je ljubav sama po sebi biološki proces te da su tzv. ‘leptirići u trbuhu‘ zapravo koktel dopamina, serotonina i seksualnih hormona.
Nedavna studija je pokazala da su se savršeni parovi međusobno sinkronizirali oko dvije minute od početka izlaska i da su se počeli znojiti na sličan način.
Neki eksperti predviđaju i da će lijekovi koji oponašaju efekt zaljubljenosti doista postati dostupni unutar tri do pet godina.
No u novoj studiji, objavljenoj u časopisu Scientific Reports, istraživači su željeli otkriti utječu li na zadovoljstvo u vezi i neki kulturološki faktori ili okolina.
Ispitali su ukupno 9.474 para iz svih dijelova svijeta kako bi otkrili koliko se slažu ili ne slažu s 45 tvrdnji iz ‘Sternbergove trokutaste ljubavne skale‘ s ocjenama od 1 do 10.
Po 15 izjava podijeljeno je u tri grupe koje se odnose na intimnost, strast i predanost.
Među izjavama su i sljedeće: ‘i sâm pogled na mog partnera me uzbuđuje‘, ‘od svojeg partnera dobivam značajnu emocionalnu podršku‘ i ‘za mene ništa nije važnije od mojeg odnosa s partnerom‘.
Također su analizirali Svjetski indeks modernizacije (WMI) i Indeks ljudskog razvoja (HDI) za zemlje u kojima ispitani parovi žive.
WMI indeks pokazuju koliko je neka zemlja razvijena s obzirom na stupanj siromaštva te razvijenost zdravstva, infrastrukture i ekonomije. HDI indeks odnosi se na očekivani životni vijek, prihode i zdravlje nacije.
Naposljetku, znanstvenici su zabilježili godišnju temperaturu svake zemlje, razinu rodne nejednakosti i ‘kolektivizma‘, odnosno u kojoj mjeri potrebe zajednice imaju prioritet nad potrebama pojedinaca.
Nakon analize svih ovih podataka, pokazalo se da su zemlje s višim WMI-jem, HDI-jem i rodnom ravnopravnošću imale najsretnije parove, posebice kada je riječ o intimnosti.
Druge studije pokazale su da ljudi u razvijenijim zemljama veći naglasak stavljaju na emocionalnu bliskost i međusobnu privlačnost.
Stoga zemlje s višim životnim standardom dopuštaju parovima da se više usredotoče na odnos s partnerom i da se zbliže.
‘Budući da ljubav sve više ovisi o kapitalističkom tržištu, sve veća modernizacija također može mijenjati specifične ljubavne obrasce‘, napisali su autori.
Naglašavaju i činjenicu da parovi u zemljama s višim WMI indeksom imaju tendenciju kasnije imati djecu, što bi također moglo utjecati na rezultat.
Ali ovaj učinak doseže gornju granicu na HDI-ju od oko 0,85 - koliko su imale zemlje poput Slovačke i Mađarske - a tada rezultati imaju tendenciju pada.
Proučavane zemlje s HDI indeksom iznad 0,85 uključuju Portugal, SAD, Švedsku, Italiju, Belgiju i Nizozemsku.
Zaljubljeniji parovi također su dolazili iz toplijih zemalja, što podupire tezu da su ljudi koje žive u toplijim klimama sretniji.
U zemljama u čijim je kulturama prisutna veća usmjerenost na zajednicu nego na pojedinca, primijećen je isti trend.
‘Pojedinci iz više kolektivističkih zemalja mogli bi biti altruističniji prema svojim partnerima, što bi prirodno moglo dovesti do intimnijih i jačih veza među ljubavnicima‘, kazali su znanstvenici.
Nadaju se da će njihovo istraživanje povećati razumijevanje razlika u ljubavi među kulturama i dovesti do točnijih i učinkovitijih strategija u savjetovanju parova.