Za još 20 milijardi eura javnog duga spremna je zadužiti se ionako prezadužena Italija da bi osigurala spas nekoliko svojih najugroženijih banaka i štednih ulaganja građana u subordinirane obveznice tih banaka, a kroz to i stabilnost bankarskog sustava, ali i stabilnost političke situacije, kada bi građanima samo još falio bankrot neke banke. Odluku o povećanju javnog duga usvojio je prekjučer talijanski Parlament, glasovima vladine većine, ali i dijela opozicije. “Konstruktivna opozicija zahtijeva da se razmotri svaki prijedlog Vlade pa da se, ako je na korist zemlje i građana, za njega i glasa”, objasnio je Silvio Berlusconi podršku svoje stranke Forza Italia. Doduše, u skladu s Direktivom EU o oporavku i rješenju banaka (BRRD), državna intervencija bi morala biti ciljana i privremena, ostavljajući banci nešto vremena za oporavak i za privlačenje novih kapitala, baš radi stabiliziranja bankarskog tržišta u pojedinoj zemlji. Stoga se tih 20 milijardi javnosti ne predočuju kao krpanje gubitaka na račun poreznih obveznika, nego kao “kišobran” za nove ulagače odnosno “padobran” za sadašnje dioničare.
Najstarija banka
Prva na redu za spašavanje je Monte dei Paschi u Sieni (MPS), najstarija postojeća banka na svijetu, osnovana 1472. godine. Ona je u srpnju pala na stres-testu europskog regulatora, i to zahvaljujući tome što se na terenu slizala s ondje dominantnom Demokratskom strankom pa se isprsila preko svojih mogućnosti ulažući u poslove i poduzeća bliska lokalnoj i državnoj vlasti, što ju je izložilo za oko 18 milijardi eura.
Prethodnim dokapitalizacijama je popunjeno 13 milijardi, Evropska središnja banka (ESB) dala joj je rok do kraja godine da prikupi još 5 milijardi eura svježeg kapitala.
To se pokazalo neizvedivim kada su se iz toga izvukli Katarski državni fond koji je obećao milijardu, a onda i njegovi partneri koji su obećali još 2,5-3 milijarde.Dio ulagača u obveznice se odazvao, pretvorivši svoje obveznice u dionice, ali to nije dovoljno.
Gotovo pola
Do preksinoć je Monte dei Paschi prikupila svježega kapitala u iznosu od 2.451,000.000 eura, gotovo polovicu tražene svote, ali to nije dovoljno. Upravni odbor MPS je stoga sinoć zaiskao pomoć države, slijedeći proceduru koju predviđa BRRD.
Očekuje se da će Vlada, po svoj prilici već danas, donijeti dekret (koji je već mjesecima “u loncu”) na temelju kojega će Ministarstvo ekonomije i bilance, preko Državne blagajne, kupiti odgovarajuću količinu dionica, ostavivši za sljedeću etapu odluku kako će se to točno odraziti na državnu bilancu, te kako će ta sredstva biti vraćena u Državnu blagajnu, jer ona ne bi smjela biti nepovratna. Plan je, naime, da se dokapitalizacija ipak kompletira u sljedeća 3-4 mjeseca, kroz prodaju dionica koje će u međuvremenu posjedovati država.
Bail in
Malim ulagačima koji su kupili subordinirane dionice a da možda i nisu do kraja shvatili mehanizam (da to nisu zajamčeni ulozi, nego da viša kamata proizlazi iz činjenice da i oni, nakon dioničara, a prije štediša, snose teret eventualne procedure saniranja gubitaka, nazvane “ bail-in”) omogućuje se da im Državna blagajna otkupi njihove udjele i tako ih izvuče iz dubioze.