STOCKHOLM - Nacionalni parlamenti članica EU u Lisabonskom su sporazumu dobili nove ovlasti, no nije jasno kako će ih iskoristiti, pokazalo se na izvanrednom sastanku šefova europskih parlamenata održanom ovog vikenda u Stockholmu.
Naime, nacionalni parlamenti će sada dobiti mogućnost da natjeraju EK da svoje prijedloge izmijeni. Ako trećina parlamenata procijeni da neka odluka Komisije krši princip supsidijarnosti, odnosno da bi se to pitanje bolje riješilo na nacionalnoj umjesto na europskoj razini, Komisiji mogu uputiti “žuti karton”, pa će ona morati revidirati svoj nacrt zakona.
Narančasti karton
Protivljenje pak većine parlamenata moglo bi tzv. narančastim kartonom u nekim slučajevima srušiti odluku Komisije. No, za “podizanje” kartona parlamenti će imati osam tjedana, pa nije jasno na koji bi se način neki parlament koji primijeti problem mogao udružiti s drugima. Definitivnog dogovora nije bilo.
Prvi bi korak trebao biti donošenje procedura za preispitivanje nacrta odluka EK unutar samih parlamenata. U švedskom će parlamentu, primjerice, svi nacrti Komisijinih zakona prolaziti kroz nadležne odbore, a ako nema jednoglasne odluke, o njima će odlučivati cijeli paralment.
Koordinirati ‘pobunu’
Drugi je problem kako potom koordinirati “pobunu” protiv prijedloga EK. Neke su zemlje, poput Italije i Britanije, inzistirale na tome da se ne smije povećavati birokracija ni stvarati nove institucije, nego koristiti postojeće.