Putin je doživio novi težak poraz, Rusija gubi stoljetni utjecaj na strateški ključnom području

Vladajuća stranka Građanski ugovor premijera Nikola Pašinjana osvojila je 49,81 posto glasova na armenskim parlamentarnim izborima u nedjelju, objavilo je tamošnje Središnje izborno povjerenstvo nakon što je prebrojalo glasačke listiće sa svih biračkih mjesta. To ujedno znači da su poražene tri proruske stranke, i to unatoč snažnoj podršci koju im je posljednjih mjeseci pružao režim Vladimira Putina.

To su savez Snažna Armenija ruskog milijardera Samvela Karapetjana koji je dobio 23,29 posto glasova, blok Armenija predvođen bivšim predsjednikom Robertom Kočarjanom koji je završio na drugom mjestu s 9,94 posto, a kroz iglene uši provukla se i stranka Prosperitetna Armenija koja je osvojila četiri posto glasova, točno onoliko koliko je potrebno za ulazak u parlament.

Prema preliminarnim procjenama, Građanski ugovor dobit će 61 mjesto, Snažna Armenija 28, Armenija 11, a Prosperitetna Armenija četiri mjesta. Dakle, Pašinjan ima odriješene ruke još četiri godine voditi Armeniju, što izaziva nervozu u Moskvi.

Rusija ga već dugo optužuje da slijedi prozapadni smjer, iako je u izbornoj noći Pašinjan diplomatski najavio da će Armenija nastaviti s približavanjem Europskoj uniji, ali će ostati i u Euroazijskoj ekonomskoj uniji (EAEU) kojom dominira Rusija. No, Pašinjan je rekao da ima "vrlo blizak odnos" s Vladimirom Putinom i dodao da se Armeniji ne može oduzeti članstvo u Euroazijskoj ekonomskoj uniji jer se "sve odluke tamo donose konsenzusom", a Erevan "ima pravo veta, kao i sve druge zemlje".

Gubitak Južnog Kavkaza

Rusija je pokušala eliminirati Pašinjana jer Kremlj smatra da on vodi prozapadnu politiku. To je istina, ali uzrok promijenjene armenske politike nalazi se u Moskvi. Armenija je počela aktivnije surađivati s Europskom unijom i Sjedinjenim Državama nakon što je Rusija efektivno odbila podržati je u sukobu s Azerbajdžanom. Posljedica: gubitkom kontrole nad Armenijom Moskva gubi stoljetni utjecaj na Južnom Kavkazu.

Zbog toga je Rusija bila aktivnija nego ikad u pokušaju utjecaja na tijek kampanje podržavajući Pašinjanove protivnike, u prvom redu ruskog poduzetnika armenskog podrijetla Samvela Karapetjana, vođu nedavno osnovanog bloka Snažna Armenija, koji je uhićen pod optužbom za pozivanje na državni udar.

Karapetjan je čelnik tvrtke Tashir Grupa (GC) koja se bavi komercijalnim nekretninama, ugostiteljstvom i energetikom (GC posjeduje Električne mreže Armenije, koje armenske vlasti namjeravaju nacionalizirati). Među ključnim obećanjima te političke snage su stvaranje 300.000 radnih mjesta, poticanje industrijske proizvodnje i podrška Armenskoj apostolskoj crkvi. Što se tiče vanjske politike, on se zauzima za stratešku suradnju s Rusijom i Organizacijom Ugovora o zajedničkoj sigurnosti (ODKB), a usput spominje i veze s EU.

Siromašna je, ali toliko važna da je žele Europa, Amerika i Rusija. Sada će napokon okrenuti leđa Putinu!

Karapetjan je u kućnom pritvoru i odveden je na biračko mjesto u Erevanu. Tamo je glasao i izjavio novinarima da se na dan izbora događaju masovna uhićenja njegovih pristaša.

U sukob s vladajućom strankom uključen je i blok Armenija bivšeg predsjednika Roberta Kočarjana koji je opterećen brojnim optužbama za korupciju. Treći proruski oporbenjak je Gagik Carukjan, vođa stranke Prosperitetna Armenija. Taj tajkun je jedan od najbogatijih Armenaca i vlasnik velikog koncerna Multi Group koji se bavi proizvodnjom konjaka, a posjeduje i benzinske postaje, farmaceutsku tvrtku i trgovačke centre.

Pogoršani odnosi

Razumije se da ni Pašinjan nije sjedio prekriženih ruku. Dok je još sredinom 2010-ih Rusija u javnoj svijesti bila glavni prijatelj i zaštitnik Armenije, u međuvremenu su se stavovi prema Moskvi dramatično pogoršali i to se ni ne pokušava prikriti. Strategija Armenije više se ne svodi na balansiranje između Moskve i Zapada, nego ima za cilj potpuno istisnuti Rusiju kao arbitra i jamca na Južnom Kavkazu.

Isto tako je Nikol Pašinjan, čija je prethodna izborna kampanja naglašavala pravo stanovnika Gorskog Karabaha na samoodređenje, sada artikulirao novu viziju: "prava Armenija" umjesto "povijesne Armenije". Armenski premijer poziva na napuštanje izgubljene prošlosti i prilagodbu novim geopolitičkim realnostima, pa su nekad neprijateljski Azerbajdžan i Turska postali ekonomski partneri s kojima treba surađivati, a ne se sukobljavati.

Prije nekoliko godina Pašinjanova stranka nazivala je Rusiju strateškim saveznikom, ali više nije tako. Umjesto toga, velikim koracima se približava Europskoj uniji i Sjedinjenim Državama. Konkretno, s Washingtonom se planira veliki prometni projekt "Trumpova ruta" koji će povezati Azerbajdžan s njegovom enklavom, Autonomnom Republikom Nahčivan, preko armenske pokrajine Sjunik. Donedavno su to kontrolirali Rusi, a sada će Amerikanci.