VELIKI INTREVJU

Pejčinović Burić poručila da ekstremni nacionalizam prijeti Europi, pitali je i za Vučićev potez oko Reykjavika...

Glavna tajnica Vijeća Europe dala je intervjuu Hini uoči samita paneuropske organizacije

Marija Pejčinović Burić

 Davor Pongracic/Cropix

Iako nijedan kontinent nije razvio tako snažan sustav za poštivanje demokracije i ljudskih prava poput Europe, u nekim njezinim dijelovima ta su postignuća ugrožena, kazala je glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić u intervjuu Hini uoči samita paneuropske organizacije.

U Reykjaviku će se u utorak i srijedu okupiti 46 zemalja članica Vijeća Europe kako bi dogovorile daljnju podršku ratom pogođenoj Ukrajini, ali i razgovarale o demokratskom nazadovanju nekih europskih zemalja, kazala je Pejčinović Burić.

Vijeće Europe, organizacija za promicanje ljudskih prava, osnovana je prije 74 godine ali je dosad održala samo tri sastanka šefova država.

Samit u glavnom gradu Islanda bit će četvrti nakon održanih u Austriji (1993.), Francuskoj (1997.) i Poljskoj (2005.).

"Sastanci na vrhu održavaju se kada to odluče države članice, često u svjetlu značajnih geopolitičkih događaja na našem kontinentu", objasnila je Pejčinović Burić iz sjedišta Vijeća Europe u Strasbourgu.

"Ruska brutalna, nezakonita i aktualna agresija protiv Ukrajine, te istovremeno demokratsko nazadovanje u nekim dijelovima Europe, razlog su zbog kojeg države članice sada vide važnost sastanka na vrhu", dodala je u intervjuu napravljenom putem e-maila.

Odgovornost Rusije

Na summitu, gdje će sudjelovati i hrvatski premijer Andrej Plenković, bit će dogovorene nove mjere za Ukrajinu "kojima će se osigurati i odgovornost za ruske postupke i zaštita ukrajinske djece pogođene ratom", istaknula je glavna tajnica.

Pejčinović Burić, bivša hrvatska ministrica vanjskih poslova i Plenkovićeva zamjenica u vladi od 2017. do 2019., sastala se prošli mjesec u Kijevu s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Tom prilikom je javno poručila da će Vijeće Europe biti uz Ukrajinu "koliko god to bude potrebno".

"Od početka agresorskog rata prošle godine poduzeli smo niz mjera za pomoć ukrajinskoj vladi i narodu. One uključuju zajednički akcijski plan otpornosti, oporavka i obnove, pomoć ukrajinskim izbjeglicama i našu potporu ukrajinskom glavnom tužitelju u istrazi masovnih kršenja ljudskih prava. Sve to će se nastaviti", poručila je Pejčinović Burić.

Ona je sa Zelenskim razgovarala o mjerama za osiguranje ruske odgovornosti i stvaranje registra štete za kasniju isplatu kompenzacije, koji bi mogli biti usvojeni u Reykjaviku.

"Također smo spremni odigrati svoju ulogu u svakom procesu pred međunarodnim tribunalom koji se bavi zločinom agresije na Ukrajinu", dodala je Pejčinović Burić, koja je na čelnoj poziciji Vijeća Europe od rujna 2019.

Vijeće Europe je isključilo Rusiju iz svog članstva u ožujku 2022., tri tjedna nakon invazije na Ukrajinu.

"Rusija je i dalje stranka nekih naših posebnih ugovora otvorenih trećim zemljama pa bi trebala ispuniti svoje obveze u skladu s njima", rekla je

Pejčinović Burić istaknuvši konvenciju o zaštiti djece od seksualnog zlostavljanja "koja je vrlo relevantna s obzirom na otmicu ukrajinske djece u Rusiju".

"Rusija je sada napustila Europsku konvenciju o ljudskim pravima, ali je zakonski obvezna izvršiti relevantne presude donesene prije nego je prestala biti stranka. Trebala bi, na primjer, osloboditi Alekseja Navaljnog. Nažalost, Rusija ne surađuje u tome", dodala je.

Nacionalizam, govor mržnje, klimatske promjene

Pejčinović Burić tvrdi da je summit čelnika važan i zato što Europi "prijete ekstremni nacionalizam i pokreti protiv prava".

Kaže da se vrijednosti Vijeća Europe moraju primijeniti na nove izazove s kojima se naša društva suočavaju, "uključujući uspon umjetne inteligencije i egzistencijalnu prijetnju koju predstavljaju zagađenje okoliša i klimatske promjene".

"Ovo je pravi trenutak za europske čelnike da se čvrsto obvežu na vrijednosti i standarde koje podupire VE. Ljudska prava, demokracija i vladavina prava moraju se štititi i promicati u interesu svakog Europljanina", rekla je.

Napominje da nijedan kontinent nije razvio tako snažan sustav za poštivanje demokracije i ljudskih prava kao Europa ali da je "to postignuće ugroženo".

"Demokratsko nazadovanje je uobičajeno u dijelovima našeg kontinenta", rekla je ne navodeći imena zemalja.

"Sloboda govora se guši, a novinari su izloženi sve većem zastrašivanju i nasilju, uključujući ubojstva. Sloboda okupljanja i udruživanja je ugrožena, a građanski prostor se smanjuje. Govor mržnje je u porastu. Ovo su samo neki primjeri. Nažalost, ima ih mnogo više", upozorila je.

Hrvatska je jedna od zemalja koju udruge za zaštitu ljudskih prava optužuju za nehumano postupanje prema migrantima koji ulaze u zemlju bez dozvole hrvatskih vlasti, na putu prema bogatijim članicama EU-a.

Upitana kako ocjenjuje demokraciju i ljudska prava u Hrvatskoj, te u kojim područjima vidi prijetnje i nedostatke, Pejčinović Burić je odgovorila:

"Svaka zemlja ima svoje izazove koje mora svladati, pa je prirodno da ni Hrvatska nije iznimka. Tamo gdje se identificiraju problemi, putem praćenja ili presuda Suda u Strasbourgu, na primjer, podržat ćemo Hrvatsku u poduzimanju mjera".

Kosovo i Srbija

Vijeće Europe je prošli mjesec dalo zeleno svjetlo Kosovu za članstvo jer su tako glasale 33 zemlje članice, čime je ono dobilo potrebnu dvotrećinsku većinu.

Srbija, koja ne priznaje proglašenu neovisnost Kosova iz 2008., tome se protivi.

Srpski predsjednik Aleksandar Vučić rekao je da zbog toga neće otputovati u Reykjavik i da će Srbija na tom skupu biti predstavljena "na najnižoj razini", te ostati suzdržana tijekom glasanja o zaštiti teritorijalnog integriteta Ukrajine, Moldavije i Gruzije.

Srbija, naime, traži da se ubaci formulacija "poštivanje teritorijalnog integriteta svih zemalja članica Vijeća Europe". Pejčinović Burić nije željela komentirati reakciju Srbije.

Rekla je da odbor ministara zemalja članica donosi konačnu odluku o članstvu u Vijeću Europe.

Neregulirana umjetna inteligencija može biti rizična

Glavna tajnica zasad ne razmišlja o mogućem drugom mandatu na dužnosti.

"Trenutno sam usredotočena na uspjeh 4. summita Vijeća Europe i jedinstvo država članica. Nakon summita želim nadzirati provedbu odluka čelnika, uključujući potporu Ukrajini", napomenula je.

"Također se veselim daljnjem napretku naših novih konvencija o umjetnoj inteligenciji te o ljudskim pravima i okolišu", dodala je.

VE je razvilo alate koji se bave problemima povezanim s umjetnom inteligencijom pa sada radi na općem, transverzalnom ugovoru "koji će biti osmišljen kako bi pomogao vladama da napreduju s umjetnom inteligencijom na način koji poboljšava demokraciju, a ne potkopava ljudska prava".

"Umjetna inteligencija ima potencijal poboljšati kvalitetu našeg života na razne načine. Međutim, ako se ne regulira, predstavlja rizik. Na primjer, korištenje algoritama može odlučiti koje informacije vidimo na internetu ili koje su nam uskraćene, a to bi moglo rezultirati diskriminacijom", rekla je.

Europska konvencija o ljudskim pravima, temelj standarda Vijeća Europe, osmišljena je da se primjenjuje na sve aspekte života u Europi.

"Europska se društva brzo mijenjaju pa trebamo primijeniti naše standarde na ove nove okolnosti. Trebamo pratiti provedbu standarda i pritom surađivati", zaključila je Pejčinović Burić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. travanj 2024 18:37