Kina najavljuje da bi mogla promijeniti svoju politiku nultog covida, ali kada i kako, to još nije jasno. "Uz pad zaraze varijantom omicron, sve veću procijepljenost i bolja iskustva u kontroli i prevenciji epidemije, obuzdavanje pandemije u Kini suočava se s novom fazom i misijom", objavila je u srijedu zamjenica kineskog premijera Sun Chunlan, zadužen za državnu politiku suzbijanja pandemije.
Poruka Sun Chunlan stiže u trenucima pojačane napetosti u Kini, gdje su zbog frustracija dugim lockdownom izbile demonstracije u najmanje 19 gradova. U četvrtak je ponovila poruku, ističući da je kinesko zdravstvo sada učinkovito prilikom dijagnosticiranja i liječenja, pa su stvoreni uvjeti da "dodatno optimiziraju mjere prevencije i kontrole".
Takve izjave, zajedno s ublažavanjem mjera u velikim gradovima, ukazuju na to da Kina popušta strogu antipandemijsku politiku nultog kovida, izvještava CNN. Međutim, ostaje neizvjesno što će se i kako mijenjati, jer u petak je i dalje na tisuće zgrada i kvartova širom zemlje bilo pod strogim mjerama izolacije zbog utvrđenog visokog rizika od širenja zaraze.
Tu su politiku kineski dužnosnici opravdavali niskom procijepljenošću rizičnih skupina te nedostatnom zdravstvenom infrastrukturom, posebno u ruralnim krajevima. Broj novozaraženih i dalje je rekordan, u četvrtak su imali 34.000 oboljelih.
Visoki deficit
Nakon što je izbijanje epidemije u Wuhanu stavljeno pod kontrolu 2020., vrlo stroga pravila razlog su što Kina ima relativno malo, odnosno 5233 mrtvih od kovida. Granice su zatvorene, stroga kontrola omogućila je brzo otkrivanje virusa, zajedno sa zatvaranjem milijunskih kvartova velikih gradova.
Xi Jinping kineske mjere i relativno nizak broj smrtnih slučajeva hvali kao trijumf kineske vlasti. Kina se nastavila držati strogih mjera i kad su drugi prešli na suživot sa virusom, nakon masovnog cijepljenja i širenja blažeg, visokozaraznog omikrona.
Pripremajući ublažavanje mjera, Peking je u utorak najavio jaču kampanju cijepljenja, s obzirom na to da je dosad samo 40 posto stanovništva starijeg od 80 godina primilo treću dozu, dok ih je oko dvije trećine primilo dvije doze. WHO preporuča tri doze kineskih cjepiva za temeljnu zaštitu. Oko 90 posto ukupnog stanovništva je potpuno cijepljeno.
U srijedu su vlasti u Guangzhou ublažili karantene u četiri okruga. U Urumqiju u pokrajini Xinjiangu najavljeno je ublažavanje lockdowna u četvrtima označenim kao niskorizične, pokrenut je javni prijevoz i otvorene najvažnije tvrtke.
Prosvjedi diljem zemlje započeli su nakon požara 24. studenog u Urumqiju, u kojemu je poginulo najmanje 10 ljudi. Bijes javnosti izazvale su sumnje da stanari zgrade nisu mogli na vrijeme pobjeći jer je zgrada djelomično bila u lockdownu, što su gradski dužnosnici odbacili.
Na ublažavanje mjera mogli bi utjecati i visoki troškovi dosadašnje borbe protiv covida. Politika nultog Covida spasila je Kinu od recesije 2020. No, gotovo tri godine kasnije, lokalne vlasti su prezadužene. Lokalne vlasti plaćaju masovna testiranja i karantene, pa su se morale zadužiti, jer su potrošili 11,8 trilijuna juana (1,65 trilijuna dolara) više nego što su prikupili u prihodima između siječnja i listopada, prema podacima kineskog ministarstva financija. Rastući javni dug predstavlja izravnu prijetnju gospodarskom situaciji Kine, navodi CNN, jer smanjuje sposobnost vlade da potakne rast, stabilizira zapošljavanje i proširi javne usluge.
Rejting agencija iz Toronta DBRS Morningstar, upozorila je nedavno da su visoki deficiti lokalnih samouprava ključni problem. Očekuje se da će veći deficiti i niži nominalni rast BDP-a rezultirati povećanjem duga kineske opće države na 50,6 posto BDP-a 2022., što je značajno više od 38,1 posto u godini prije pandemije 2019. To bi još uvijek bilo relativno nisko prema svjetskim standardima, no za Kinu bi predstavljalo povijesni maksimum.
Trošak testiranja
U prvih deset mjeseci ove godine, u Kini je potrošnja za zdravstvo povezana s covidom skočila za 13 posto, pokazuju službeni kineski podaci. Prema službenim podacima, od početka pandemije do travnja 2022. u Kini je obavljeno 11,5 milijardi testova.
Stvarna brojka mogla bi biti puno veća. Analitičari tvrtke Soochow Securities procjenjuju da je samo u razdoblju od travnja do lipnja provedeno 10,8 milijardi testova, što ukazuje na golem porast broja testiranja. Vjeruje se da bi trošak testiranja na covid mogao iznositi čak 240 milijardi dolara godišnje, ako se pola milijarde ljudi u velikim i srednjim gradovima Kine testiraju svaka dva dana. Suočeni s nedostatkom novca, mnogi gradovi diljem zemlje, među ostalim u pokrajinama Sečuan i Gansu, zatražili su od stanovnika da sami plate testiranje, iako im negativan test treba za korištenje javnog prijevoza i ulazak na javna mjesta.
Iako ogromni troškovi politike nultog covida nisu financijski održivi, Peking će vjerojatno nastaviti s dosadašnjom strategijom sve dok prosvjedi ostanu izolirani i sporadični, ocjenjuje za CNN Craig Singleton, analitičar Fondacije za obranu demokracije sa sjedištem u Washingtonu.