STREPNJA NA OTOKU

Peking uvjerava Tajvance da zasad ne pokreće invaziju: ‘Ništa ne brinite. Pa niste vi Ukrajina...‘

Dok Zapad upozorava na rusku navodno neizbježnu invaziju na Ukrajinu, Peking uvjerava Tajvance da ih neće suočiti s istom sudbinom

Manevri kineskih ratnih brodova/Ilustracija

 Gao Yi/AFP

Kina je u srijedu odbacila usporedbe između ukrajinske krize i vlastitih stavova o Tajvanu, nakon što je Tsai Ing-wen, predsjednica te samoupravne otočne države kojoj Kina odriče državnost i smatra otok vlastitim teritorijem, izjavila da se, kako kaže, dokazi ruske agresije u Ukrajini koriste kako bi se narušio moral Tajvanaca.

Demokratski Tajvan pomno prati situaciju u Ukrajini jer živi pod stalnom prijetnjom kineske invazije, a Peking polaže pravo na suverenitet nad tim otokom te je odlučan prije ili kasnije preuzeti upravu na teritoriju Tajvana - pa i silom ako bude potrebno, prenosi The Telegraph.

Tsai Ing-wen je u srijedu rekla kako "vanjske sile" "pokušavaju manipulirati situacijom u Ukrajini i utjecati na moral u tajvanskom društvu" te je pozvala tamošnju vladu da "bude budna po pitanju psihološkog ratovanja". Peking, pak, poručuje kako svaka usporedba pokazuje "nepostojanje najosnovnijeg razumijevanja povijesti pitanja Tajvana".

"Tajvan, naravno, nije Ukrajina", rekla je Hua Chunying, glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova na konferenciji za novinare. "Tajvan je oduvijek bio neotuđivi dio kineskog teritorija. To je nepobitna povijesna i pravna činjenica", istaknula je, prozivajući "ne-mudre" tajvanske vlasti da su pitanje Ukrajine "pretvorile u goruću temu".

image

Tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen

Walid Berrazeg/AFP

"Naša vlada osuđuje rusko kršenje suvereniteta Ukrajine... i pozivam sve strane da nastave rješavati sporove mirnim i racionalnim sredstvima", poručila je ranije Tsai.

Peking je pojačao vojni, diplomatski i ekonomski pritisak na Tajvan otkako je Tsai došla na vlast 2016. godine jer ona odbacuje stav da je otok kineski teritorij.

Tajvansko ministarstvo obrane priopćilo je prošle godine da je Kina pokrenula kampanju dezinformacija s ciljem zauzimanja otoka "bez borbe". Predsjednica Tsai je u srijedu također poručila nacionalnim sigurnosnim i vojnim jedinicama da ostanu na oprezu i pojačaju nadzor nad vojnim aktivnostima oko Tajvana.

Kineski upadi u zonu tajvanske protuzračne obrane

U posljednjem tromjesečju 2021. godine došlo je do velikog porasta slučajeva upada kineskih ratnih zrakoplova u tajvansku identifikacijsku zonu protuzračne obrane. Prošle je godine otok zabilježio 969 takvih upada, prema bazi podataka koju je sastavio AFP, što je više nego dvostruko više od otprilike 380 njih u 2020. godini.

Peking ima oprezan pristup pitanju Ukrajine, ali također pruža i sve veću podršku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Te dvije sile potpisale su zajedničku izjavu ovog mjeseca u kojoj su se složile o višestrukim vanjskopolitičkim ciljevima, uključujući prestanak daljnjeg širenja NATO-a te da je Tajvan "neotuđivi dio Kine".

Kineski dužnosnici također su u više navrata stali na stranu Rusije okrivljujući zapadne zemlje za napetosti u vezi Ukrajine te optužujući ih za "hladnoratovski mentalitet", dok su zabrinutost Moskve za svoju sigurnost opisali kao "razumnu".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. srpanj 2022 03:42