Ključni događaji:
- 216. je dan ruske invazije na Ukrajinu
Pentagon: Nismo još isporučili sustav NASAMS Ukrajini
- Rusi tvrde da je velika većina ljudi u četiri okupirane ukrajinske oblasti za pripajanje Rusiji
- Zabilježene su eksplozije kod plinovoda Sjeverni tok I i Sjeverni tok II
- Okupirani dio Hersonske oblasti potpuno je zatvoren za ulazak i izlazak
- Medvedev: NATO neće intervenirati u sukobu čak ni u slučaju nuklearnog napada
NOVO 0:22 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovno je u utorak osudio referendum koji su proruske vlasti provele u četiri ukrajinske pokrajine nazvavši ga farsom te izjavio da će Ukrajina braniti svoje ljude koji žive pod okupacijom.
"Ova farsa na okupiranim područjima ne može se nazvati čak ni imitacijom referenduma", rekao je Zelenski u svom noćnom video obraćanju.
Proruske vlasti četiriju ukrajinskih pokrajina pod nadzorom Rusije objavile su u utorak da se prema prvim rezultatima referenduma o pripojenju Rusiji izjasnilo 96 posto birača.
Zelenski je rekao kako će Ukrajina braniti svoje ljude koji još uvijek žive pod okupacijom u četiri područja u kojima su održan referendum, u regijama Donjecka, Luganska, Zaporižja i Hersona te u dijelovima regije Harkiv koji je još uvijek pod okupacijom.
Ne iznoseći detalje, najavio je dobre vijesti koje će uskoro stići s fronta. "Napredujemo i oslobodit ćemo našu zemlju", rekao je.
23:38 - Danska i Švedska suglasne su da je curenje plina iz Sjevernog toka 1 rezultat ruske sabotaže.
"Vlasti misle da je riječ o namjernim radnjama. Ne govorimo o nesretnom slučaju", rekla je premijerka Mette Frederiksen na tiskovnoj konferenciji u utorak navečer.
"Čule su se detonacije i vjerojatno je riječ o sabotaži", rekla je i švedska premijerka u ostavci Magdalena Andersson na izvanrednoj tiskovnoj konferenciji.
Švedska, kao i Danska, ne smatraju da je riječ o napadu na njihov teritorijalni integritet jer su se incidenti dogodili izvan teritorijalnih voda, u isključivom gospodarskom pojasu, objavila je vlada.
Danska i Švedska su u utorak ujutro potvrdile da postoje tri mjesta istjecanja na dvama plinovodima.
Švedski, norveški i danski seizmološki zavod zabilježili su dvije podvodne eksplozije, koje su "vjerojatno posljedica detonacije" prije incidenta.
23:01 - Sjedinjene Države neće započeti s isporukom sofisticiranih NASAMS protuzračnih obrambenih sustava Ukrajini još dva mjeseca, objavio je Pentagon u utorak, osporavajući izvješća koja sugeriraju da ih je Ukrajina već primila.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pogrešno je citiran tijekom vikenda u transkriptu televizijskog intervjua na engleskom jeziku sugerirajući da su sustavi naoružanja isporučeni.
"Face the Nation" CBS Newsa ispravio je transkript, priznajući pogrešku u prijevodu, a Pentagon je potvrdio da Nacionalni napredni raketni sustav zemlja-zrak (NASAMS) još nije isporučen.
"SAD još nije isporučio NASAMS Ukrajini u ovoj fazi. Očekujemo da će prva dva biti isporučena unutar sljedeća dva mjeseca ili tako nešto", rekao je brigadni general Patrick Ryder, glasnogovornik Pentagona, na konferenciji za novinare.
Sjedinjene Države su do sada odobrile slanje Ukrajini ukupno osam NASAMS-a, a Ryder je rekao da će preostalih šest biti "dugoročne" isporuke.
Oružje je dio veće, više od 15 milijardi dolara vrijedne američke sigurnosne pomoći Ukrajini od početka ruske invazije 24. veljače, prema američkoj vladi.
Oružje dobavljeno sa Zapada bilo je od vitalnog značaja za Kijev koji je ponovno zauzeo velike dijelove sjeveroistočne Ukrajine u uspješnoj protuofenzivi ranije ovog mjeseca.
21:31 Američki državni tajnik Antony Blinken izjavio je u utorak da Sjedinjene Države i njihovi saveznici "nikad neće priznati" rusku aneksiju ukrajinskih teritorija i da će njegova zemlja pomoći Europi u energetskoj krizi.
"Mi i mnoge druge zemlje bili smo jasni. Nećemo priznati, nikad nećemo priznati rusku aneksiju ukrajinskih teritorija", rekao je Blinken na tiskovnoj konferenciji odgovarajući na pitanje o provedbi tih "referenduma" na područjima pod ruskom okupacijom.
Rusija i vlasti na okupiranim ukrajinskim područjima objavili su da su se stanovnici u utorak na "referendumima" u velikom postotku izjasnili za pripajanje četiriju oblasti Rusiji.
Čelnik američke diplomacije opetovao je da će SAD i njegovi saveznici uvesti nove i "oštre" sankcije Rusiji.
Izjave je dao u društvu s indijskim ministrom vanjskih poslova Subrahamanyamom Jaishankarom koji je pak pozvao na povratak "dijaloga" jer "kao što smo rekli javno i u neslužbenim razgovorima, ovaj sukob nije nikome u interesu".
"Važno je podsjetiti što se ovdje događa", dodao je Blinken. "Rusija je napala Ukrajinu, okupirala njezine teritorije i provodi zločinačku akciju na tim teritorijima prisiljavajući tamošnje stanovnike na odlazak".
Neke osobe su preseljene a neke su "jednostavno nestale", rekao je.
"Zatim onamo dovode Ruse, postavljaju fantomske vlade i organiziraju referendume manipulirajući rezultatima i viču da ti teritoriji pripadaju Rusiji", rekao je, dodajući da će SAD pomoći Ukrajini da "vrati" ta područja.
SAD je u utorak poručio da je spreman pomoći europskim saveznicima na polju energetske sigurnosti i istaknuo da se vodi istraga kako bi se utvrdili uzroci istjecanja na podvodnom plinovodu Sjevernom toku u Baltičkome moru.
U razgovoru s novinarima Antony Blinken je rekao da SAD vodi istragu o tom istjecanju koje je "po prvim informacijama možda posljedica napada ili sabotaže".
"Nismo to potvrdili. Ako se potvrdi, jasno da to nikome neće biti u interesu", rekao je.
"Koliko sam shvatio, istjecanje neće imati većeg utjecaja na energiju" u Europi, dodao je ipak.
"Naši europski partneri provode istragu. Spremni smo im pomoći", rekao je ranije u utorak glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće u vezi s istjecanjem.
Ne želeći "spekulirati" o uzrocima istjecanja na infrastrukturi važnoj za dopremu ruskog plina, glasnogovornik je dodao: "To svjedoči o važnosti naših zajedničkih napora radi pronalaženja alternativnih izvora opskrbe Europe plinom".
21:17 - Proruski dužnosnici u okupiranim ukrajinskim regijama izvijestili su da se većina stanovništva izjasnila za pripojenje Rusiji na referendumima koje su Kijev i Zapad osudili kao lažne.
Izjašnjavanje je provedeno u četiri oblasti - Donecku, Luhansku, Zaporižji i Hersonu koje čine oko 15 posto ukrajinskog teritorija.
Proruske vlasti Luhanska objavile su da je 98,5 posto ljudi glasalo za pripojenje Rusiji na temelju 69 posto prebrojanih glasačkih listića. U Zaporižji ih je "za" glasalo 92,9 posto birača na temelju više od 70 posto prebrojanih glasova, dok je u Hersonu glas "za" dalo njih više od 87 posto, rekao je čelnik izbornog povjerenstva. Iz Donecka nisu odmah bile dostupne brojke.
Proruski dužnosnici nosili su glasačke kutije od kuće do kuće. Ukrajina i Zapad osudili su to kao nelegitimnu, prisilnu vježbu kako bi se Rusiji stvorio pravni izgovor za aneksiju tih regija.
Ruski predsjednik Vladimir Putin tada bi svaki pokušaj Ukrajine da vrati te teritorije mogao prikazati kao napad na samu Rusiju. Putin je prošlog tjedna rekao da je spreman upotrijebiti nuklearno oružje za obranu "teritorijalnog integriteta" Rusije.
Raseljeni ljudi iz četiriju regija mogli su glasati u Rusiji. Ruska državna novinska agencija RIA objavila je da prvi rezultati pokazuju da je više od 96 posto birača odlučilo doći pod vlast Moskve.
Ukrajina je više puta upozoravala da bi ruska aneksija dodatnih teritorija uništila svaku šansu za mirovne pregovore, sedam mjeseci nakon što je Moskva pokrenula invaziju na svog susjeda. Kijev je upozorio da će se sa optužbama za izdaju suočiti Ukrajinci koji su pomogli Rusiji organizirati referendume.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba pozvao je Europsku uniju da uvede nove ekonomske sankcije Rusiji kako bi je kaznila za provedbu referenduma, no rekao je da rezultati glasanja neće promijeniti akcije Kijeva na bojnom polju.
Glasovi su bili odraz referenduma na Krimu koji je Rusija anektirala 2014. godine kad su čelnici Krima objavili da je 97 posto glasalo za odcjepljenje od Ukrajine i pripojenje Rusiji.
Putin je u utorak na državnoj televiziji rekao da je referendum osmišljen kako bi se, kako navodi, onemogućio progon etničkih Rusa i onih koji govore ruski, što Kijev odbacuje.
"Spašavanje ljudi na svim područjima gdje se održava ovaj referendum je naš prioritet i u fokusu pažnje cijelog našeg društva i države", rekao je Putin.
Moskva je posljednjih mjeseci radila na "rusificiranju" okupiranih teritorija, što uključuje izdavanje ruskih putovnica stanovništvu i izmjenu školskih kurikuluma.
Rusi su ubrzali s provedbom referenduma nakon što je Ukrajina uhvatila zamah na bojnom polju i porazila ruske snage u sjeveroistočnoj regiji Harkivu.
Valentina Matvijenko, predsjednica gornjeg doma ruskog parlamenta, rekla je da bi se, ako rezultati referenduma budu povoljni, moglo razmotriti pripajanje četiriju regija Rusiji već 4. listopada - tri dana prije Putinovog 70. rođendana.
20:10 NATO-ov glavni tajnik Jens Stoltenberg osudio je u utorak "lažne" referendume koje je Rusija organizirala u Ukrajini i zajamčio ukrajinskom predsjedniku da će se saveznici zauzimati za pravo njegove zemlje na obranu.
"Lažni referendumi koje je Rusija organizirala nemaju nikakav legitimitet i očita su povreda međunarodnog prava. Ta područja pripadaju Ukrajini", objavio je na Twitteru nakon razgovora s Volodimirom Zelenskim.
"Ratovi su nepredvidljivi. Moramo shvatiti da to može dugo potrajati i da moramo biti spremni na nastavak pomoći Ukrajini na dulje vrijeme", upozorio je poslije na sastanku sa socijalističkim zastupnicima Europskog parlamenta.
Jens Stoltenberg je istaknuo potrebu da zemlje NATO-a povećaju proizvodnju oružja i streljiva "kako bi mogle osigurati više opreme za naše vlastito odvraćanje i za našu obranu, ali i radi pomoći Ukrajini".
Osudio je nuklearnu retoriku Vladimira Putina i eskalaciju sukoba s Ukrajinom.
"Svaka upotreba nuklearnog oružja je potpuno neprihvatljiva. To će potpuno promijeniti narav sukoba i Rusija mora znati da se u nuklearnom ratu ne može pobijediti i da se on nikada ne smije voditi", rekao je.
"Moramo ozbiljno shvatiti tu retoriku. Zato šaljemo jasnu poruku da će to imati teške posljedice za Rusiju", istaknuo je.
Jens Stoltenberg je ujedno osudio rusko korištenje energenata kao oružja. "To ima ozbiljne posljedice za sve nas, s naglim rastom cijene energenata i s povećanjem inflacije", istaknuo je.
"S velikom zabrinutošću pratimo istjecanje iz plinovoda Sjevernog toka 1 i Sjevernog toka 2 u Baltičkome moru, rekao je. Važno je znati sve činjenice i to ćemo pomno istražiti u narednim satima i danima u uskoj suradnji sa saveznicima u NATO-u i sa Švedskom, našim partnerom koji će uskoro postati član Saveza".
19:21 Brod s više od 1000 tona pomoći za Ukrajinu isplovit će u srijedu iz marseilleske luke, što je najveća humanitarna pomoć koju je Francuska poslala od početka ruske invazije, priopćilo je u utorak ministarstvo vanjskih poslova.
Operaciju je 24. kolovoza najavio francuski predsjednik Emmanuel Macron u prigodi ukrajinskog državnog praznika.
"Danas se mobiliziramo i sutra ćemo učiniti isto kako bismo pomogli u vojnom otporu koji pružaju Ukrajina i Ukrajinci te kako bismo sutra pomogli u obnovi" zemlje, rekao je francuski predsjednik u video poruci najavivši skori polazak broda iz marseilleske luke s teretom "namirnica, medicinskog materijala i opreme za rehabilitaciju".
U prigodi boravka u utorak u Ukrajini, ministrica za europske i vanjske poslove Catherine Colonna ponovno je obavijestila predsjednika Volodimira Zelenskija i svog kolegu Dmitra Kulebu o "povećanju pomoći koju pruža Francuska, kako slanjem obrambenog oružja, tako i borbom protiv nekažnjavanja na financijskom i na humanitarnom polju, poput ove operacije nazvane "Brod za Ukrajinu".
Ministrica će u srijedu nazočiti isplovljavanju broda Aknoul iz Marseillea.
18:00 - Prvi djelomični rezultati glasanja u četiri ukrajinske regije pod ruskom okupacijom pokazali su da velika većina stanovništva podržava pripojenje Rusiji, objavila je u utorak ruska državna novinska agencija RIA nakon održanih referenduma koje su Kijev i Zapad osudili kao lažne.
Izjašnjavanje je provedeno u četiri oblasti - Donecku, Luhansku, Zaporižju i Hersonu koje čine oko 15 posto ukrajinskog teritorija.
Rezultati glasanja o pripajanju koje je organizirala Moskva u četiri ukrajinske regije "neće ništa promijeniti" u akcijama Kijeva protiv ruske vojske, rekao je u utorak šef ukrajinske diplomacije Dmitro Kuleba.
"To neće promijeniti ništa u našoj politici, našoj diplomaciji i našim akcijama na vojnom polju", rekao je Kuleba tijekom konferencije za novinare u Kijevu sa svojom francuskom kolegicom Catherine Colonna.
Proruski dužnosnici nosili su glasačke kutije od kuće do kuće. Ukrajina i Zapad osudili su to kao nelegitimnu, prisilnu vježbu kako bi se Rusiji stvorio pravni izgovor za aneksiju tih regija.
Ruski predsjednik Vladimir Putin tada bi svaki pokušaj Ukrajine da vrati te teritorije mogao prikazati kao napad na samu Rusiju. Putin je prošlog tjedna rekao da je spreman upotrijebiti nuklearno oružje za obranu "teritorijalnog integriteta" Rusije.
Ukrajina je više puta upozoravala da bi ruska aneksija dodatnih teritorija uništila svaku šansu za mirovne pregovore, sedam mjeseci nakon što je Moskva pokrenula invaziju na svog susjeda.
RIA je rekla da početni podaci pokazuju da je "za" pripojenje Rusiji glasalo 96,97 posto u regiji Herson na temelju 14 posto prebrojanih glasova pa do 98,19 posto u Zaporižju na temelju 18 posto prebrojanih glasova.
U takozvanim Narodnim republikama Doneck i Luhansk za pripojenje je glasalo malo ispod 98 posto, na temelju 14, odnosno 13 posto prebrojanih glasova.
Rusija kaže da stanovništvo tih četiriju regija samo treba odlučiti želi li doći pod vlast Moskve. Uoči izbora, Moskva je radila na "rusificiranju" okupiranih teritorija, što uključuje izdavanje ruskih putovnica stanovništvu i izmjenu školskih kurikuluma.
Valentina Matvijenko, predsjednica gornjeg doma ruskog parlamenta, rekla je da bi se, iako rezultati referenduma budu povoljni, moglo razmotriti pripajanje četiriju regija Rusiji već 4. listopada.
16:50 Švedska javna televizija SVT objavila je u utorak da su danski i švedski seizmolozi tijekom posljednjih 36 sati zabilježili snažne podvodne eksplozije pored plinovoda Sjeverni tok.
Eksplozije su zabilježene na istom području na kojem je u ponedjeljak uočeno curenje plina. Prva eksplozija zabilježena je u ponedjeljak u 2:03 sati, a druga u 19:04 sati. Upozorenja da iz Sjevernog toka curi plin došla su u ponedjeljak u 13:52 sati i 20:41 sati.
Danske oružane snage objavile su video snimku na kojoj se može vidjeti kako se na površini Baltičkog mora iznad plinovada Sjeverni tok 1 i 2 pojavljuju mjehurići.
Savjetnik predsjednika ukrajine Mihajlo Podoljak ustvrdio je da je curenje plina na Sjevernom toku rezultat "terorističkog napada".
Seizmolog Björn Lund ranije je rekao da se na području na kojem je uočeno curenje plina nije područje na kojem se inače izvode vojne vježbe. Lund je rekao da Švedski seizmološki zavod obično zaprimi informacije o planiranim podvodnim eksplozijama, ali da im ovaj puta ništa nije javljeno.
Lund kaže da je jedna eksplozija bila magnitude 2,3.
16:10 - Proruske vlasti četiriju ukrajinskih pokrajina pod nadzorom Rusije objavile su u utorak da se prema prvim rezultatima referenduma o pripojenju Rusiji izjasnilo 96 posto birača, javljaju ruske agencije.
Vlasti svake od četiriju regija - Luhanska, Donecka, Hersona i Zaporižja - potvrdile su da se "za" pripojenje Rusiji izjasnilo između 96 i 98 posto birača na referendumima koje je međunarodna zajednica nazvala "lakrdijom".
Podaci o tako visokom izjašnjavanju za aneksiju temelje se na 20 do 27 posto glasova, javljaju agencije Ria Novosti, Tass i Interfax, prenosi agencija AFP.
Utorak je bio završni dan referenduma u četiri navedene regije istoka Ukrajine koje je međunarodna zajednica, posebno zapadne zemlje, nazvala kršenjem ukrajinskih zakona i međunarodnog prava bez minimuma demokratskih standarda.
Zapadni mediji procjenjivali su da se očekuje potpora pridruživanju Rusiji iznositi oko 80 do 90 posto.
Potom bi separatisti trebali podnijeti službeni zahtjev ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da uđu u sastav teritorija Rusije.
Kremlj je dao do znanja da bi se to moglo dogoditi brzo.
Ruske snage uglavnom kontroliraju teritorij četiriju regija koje predstavljaju oko 15 posto Ukrajine, ili otprilike teritorij veličine Portugala, dok je Krim, anektiran 2014., veličine Belgije. Ruski parlament - Duma - mogao bi formalizirati aneksiju u sljedećih nekoliko dana.
15:20 - Rusko ministarstvo obrane kazalo je u utorak da neće tražiti izručenje ruskih državljana koji su pred mobilizacijom za rat u Ukrajini izbjegli u inozemstvo.
"Rusko ministarstvo obrane u okviru djelomične mobilizacije nije poslalo niti pripremilo niti će zatražiti vlasti Kazahstana, Gruzije i drugih zemalja da prisilno vrate ruske građane", navodi se u priopćenju.
Od 21. rujna kada je Kremlj objavio djelomičnu mobilizaciju pričuvnog sastava ruske vojske deseci tisuća vojno sposobnih muškaraca izbjegli su iz Rusije, posebno u bivše sovjetske republike u središnjoj Aziji te na Kavkazu.
Ako ruski građanin dobije poziv za mobilizaciju i ne prijavi se u centar za novačenje, teoretski se može smatrati dezerterom i biti upisan na popis traženih osoba u Rusiji.
Ministar unutarnjih poslova Kazahstana Marat Akhmetjanov rekao je u utorak da će Astana biti prisiljena izručivati Ruse koji su izbjegli pred mobilizacijom samo u slučaju onih koji su na listi traženih osoba u Rusiji.
Kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev izjavio je u utorak da će zaštititi Ruse koji bježe u Kazahstan kako bi izbjegli vojnu mobilizaciju koja je u tijeku u Rusiji.
Astana i Moskva su saveznici, no odnosi su zahladili od početka ruske agresije na Ukrajinu.
12:52 - Nakon što je Nord Stream AG izvijestio o "neviđenoj" šteti u jednom danu na tri priobalne linije plinovoda Sjeverni tok u Baltičkom moru kojeg je izgradila Rusija, Kremlj je priopćio da ne isključuje sabotažu kao razlog, javlja Reuters.
Na pitanje je li sabotaža razlog štete, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima: "Trenutno se ne može isključiti nijedna opcija."
Također je rekao da je Kremlj vrlo zabrinut zbog situacije koja zahtijeva hitnu istragu jer je to pitanje važno za energetsku sigurnost "cijelog kontinenta".
"Ovo je vrlo zabrinjavajuća vijest. Doista, govorimo o nekoj šteti nejasne prirode na plinovodu u gospodarskoj zoni Danske", rekao je. "Ovo je pitanje povezano s energetskom sigurnošću cijelog kontinenta", kazao je.
12:28 - Šef ministarstva unutarnjih poslova u Gruziji, Vakhtang Gomelauri, opovrgnuo je izvještaje da je oko 250.000 Rusa nedavno stiglo u Gruziju, rekavši "toliko ljudi nije došlo i kako ne zna odakle dolaze te brojke".
Kazao je i kako "nemaju razloga zatvoriti granicu s Rusijom i ograničiti ulazak Rusima", izvijestila je ruska novinska agencija RIA Novosti.
Rekao je da je "prije otprilike 4-5 dana bilo 5000 - 6000 dolazaka. Sada je ta brojka narasla na 10.000."
11:47 - Na okupiranim dijelovima Ukrajine u utorak se održava posljednji dan referenduma o pripojenju Rusiji, a stanovništvo četiriju regija na istoku zemlje može danas glasati do 16 sati po lokalnom vremenu (15 sati po srednjoeruropskom vremenu).
Stanovnici Luhanska, Donecka, Hersona i Zaporižije imaju danas zadnju priliku odlučiti da li podržavaju pripajanje tih teritorija Ruskoj Federaciji.
Referendumi su naišli na osudu, posebice na zapadu, i smatraju se kršenjem ukrajinskih zakona i međunarodnog prava, bez minimuma demokratskih standarda.
Iako je grad Alčevsk, u regiji Luhanska, danas granatiran, birališta su ostala otvorena.
Ruska državna televizija danima prikazuje ljude koji se vesele jer će uskoro biti dio Rusije, dok neovisni mjediji javljaju da ljudi glasaju pod pritskom i pod prijetnjom oružja.
Očekuje se da će proruske vlasti rezeltate referenduma objaviti u utorak navečer. Također se očekuje da će potpora pridruživanju Rusiji iznositi oko 80 do 90 posto.
Potom bi separatisti trebali podnijeti službeni zahtjev ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da uđu u sastav teritorija Rusije.
Kremlj je dao do znanja da bi se to moglo dogoditi brzo.
Ruske snage uglavnom kontroliraju teritorij četiriju regija koje predstavljaju oko 15 posto Ukrajine, ili otprilike teritorij veličine Portugala, dok je Krim, anektiran 2014., veličine Belgije. Ruski parlament - Duma - mogao bi formalizirati aneksiju u sljedećih nekoliko dana.
11:19 - Oliver Carroll, inozemni dopisnik Economista, objavio je sliku automobila koji stoje u redu na kontrolnoj točki u okupiranom Zaporižju.
Izbrojao je oko 100 automobila koji su stigli u roku od 30 minuta, prepuni ljudi. Tvrdi da ih je do sedam u jednom automobilu.
"Rusi su naslikali svoje simbole Z na automobilima koje propuštaju. Ljudi su ih ribali kad su se zaustavili na teritoriju pod kontrolom Ukrajine", napisao je.
Red ne izgleda toliko dugačak kao onaj koji se vidi na satelitskoj snimci koju je jučer objavio Maxar, a koja prikazuje kolonu vozila na ruskoj granici s Gruzijom ranije ovog tjedna.
10:36 - Predstojnik ureda ukrajinskog predsjednika, Andrij Jermak, na Twitteru je sugerirao da bi ruskim vojnim obveznicima koji se šalju na frontu prema djelomičnoj mobilizaciji objavljenoj prošlog tjedna bilo najbolje da se predaju prvom prilikom.
"Mobilizirani Rusi koji se sami predaju imaju priliku spasiti život. Svi drugi to neće imati."
09:46 - Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije, Putinov saveznik i bivši premijer i predsjednik Rusije, izdao je na Telegramu još jedno upozorenje zbog upotrebe nuklearnog oružja na zapadu, u kojem je posebno kritizira američkog predsjednika Joea Bidena i novu britansku premijerku Liz Truss.
"Opet vas moram podsjetiti – za one gluhe koji čuju samo sebe. Rusija ima pravo koristiti nuklearno oružje ako je potrebno, u unaprijed određenim slučajevima, u strogom skladu s osnovama državne politike u području nuklearnog odvraćanja. Ako mi ili naši saveznici budemo napadnuti ovom vrstom oružja. Ili ako agresija konvencionalnim oružjem ugrozi opstanak naše države. Nedavno je o tome izravno govorio predsjednik Rusije. Osim toga, učinit ćemo sve da spriječimo pojavu nuklearnog oružja kod naših neprijateljski raspoloženih susjeda. Na primjer, u nacističkoj Ukrajini, koju danas izravno kontroliraju zemlje NATO-a.
Požalio se da Biden i Truss "zahtijevaju da Rusija makne ruku sa svog ‘nuklearnog gumba‘" optužujući Truss da je "potpuno spremna odmah započeti razmjenu nuklearnih udara s Rusijom".
Potom je nastavio kazavši kako ne vjeruje da bi Zapad pritekao u pomoć Ukrajini ili uzvratio ako bi Rusija upotrijebila nuklearno oružje.
"Ako prijetnja Rusiji prijeđe utvrđenu granicu opasnosti, morat ćemo odgovoriti. Bez ičijeg dopuštenja, bez dugih konzultacija. I to definitivno nije blef.
Zamislite da je Rusija prisiljena upotrijebiti najstrašnije oružje protiv ukrajinskog režima, koji je izvršio akt agresije velikih razmjera, koji je opasan za samo postojanje naše države. Vjerujem da NATO neće izravno intervenirati u sukobu čak ni u ovoj situaciji.
Uostalom, Sjevernoatlantskom savezu mnogo je važnija sigurnost Washingtona, Londona i Bruxellesa od sudbine Ukrajine, koja nikome ne treba, čak i ako je obilato opskrbljena raznim oružjem.
Demagozi s druge strane oceana i Europi ne žele umrijeti u nuklearnoj apokalipsi", dodao je.
Rusija i SAD posjeduju oko 90 posto ukupnog svjetskog nuklearnog arsenala.
09:11 - Rusko ministarstvo obrane jutros je objavilo sedmominutni video na svom službenom Telegram kanalu za koji tvrdi da prikazuje intervjue s ukrajinskim građanima u Rusiji koji glasaju u Novom Oskolu u Belgorodskoj oblasti.
"Raspadom Sovjetskog Saveza sve je postalo jako loše, a s vremenom je naša regija, reklo bi se, uništena. Mi smo samo za Rusku Federaciju, mi smo samo za Rusiju. Govorili smo ruski, učili smo u ruskim školama", kazao je jedan građanin potpisan kao Vladimir Buinak.
Naveden je još jedan citat Elene Korobove, koja predviđa rezultat glasovanja: "Ponovno okupljanje je, naravno, dugo očekivano, koliko smo čekali, više od osam godina, i, konačno, došlo je dogodilo ili će se dogoditi uskoro.”
Rusko ministarstvo obrane dalje je naglasilo kako će se svi glasovi stanovnika Donbasa na teritoriju Rusije uzeti u obzir, "a njihov će izbor postati dio povijesne odluke ljudi koji slobodno glasaju za ono u što istinski vjeruju".
Belgorod se nalazi na sjeveroistoku Ukrajine, a graniči s Harkivskom oblasti.
08:45 - Ruska novinska agencija Tass izvještava da su dva biračka mjesta u okupiranoj regiji Lugansk premještena na rezervne lokacije nakon "prijetnji".
Elena Kravčenko, koja se predstavila kao "predsjednica središnje izborne komisije Luganske Narodne Republike" kazala je:
"Prijetilo se članovima komisije u okrugu Starobilsk... da će mjesta biti spaljena, prijetilo im se osobno. S tim u vezi morali smo rad ovih mjesta prebaciti na rezervna mjesta, promijeniti adrese tih biračkih mjesta. Svi birači su obaviješteni, rad se nastavlja."
Ukrajinske vlasti opisale su takozvane referendume kao "propagandnu predstavu".
8:16 - Predsjednik Vladimir Putin trebao bi se obratiti oba doma ruskog parlamenta u petak 30. rujna i mogao bi to obraćanje iskoristiti da službeno objavi priključenje okupiranih teritorija Ukrajine Rusiji, objavilo je britansko Ministarstvo obrane u najnovijem obavještajnom izvještaju.
"Postoji realna mogućnost da će Putin formalno objaviti priključenje okupiranih područja Ukrajine Ruskoj Federaciji. Referendumi koji su trenutno u tijeku na ovim teritorijima trebali bi završiti 27. rujna. Ruski se čelnici gotovo sigurno nadaju da će se svaka najava pristupanja smatrati opravdanjem ‘specijalne vojne operacije‘ i da će konsolidirati patriotsku potporu sukobu", ističe se u ažuriranju.
08:14 - Glavni stožer oružanih snaga Ukrajine tvrdi da je okupirani dio Hersonske oblasti potpuno zatvoren za ulazak i izlazak.
Ukrajinska vojska nije precizirala razlog ograničenja kretanja.
08:03 - Ruski mediji objavili su da su "referendumi" na četiri okupirana teritorija Ukrajine "važeći" dan prije završetka glasovanja, tvrdeći da je izlaznost već prešla 50 posto. Analitičari su te tvrdnje o odazivu nazvali lažiranima. Ruska državna medijska agencija Tass objavila je da je u ponedjeljak, 26. rujna, odaziv birača bio 86,89 posto u Donjecku, 83,61 posto u Lugansku, 63,58 posto u Hersonu i 66,43 posto u Zaporožju.
Instituta za proučavanje rata rekao je da bi odaziv čak i na slobodnom i poštenom referendumu, a ne na lažnom plebiscitu Kremlja, gotovo sigurno bio puno niži.
"Čak i u mirnodopskim uvjetima, Ukrajinci ne izlaze na glasovanje po stopama koje su tako visoke kao što to izvješćuju ruski okupacijski dužnosnici; u prvom krugu predsjedničkih izbora u Ukrajini 2019. izašlo je samo 62,8% birača."
07:51 - Institut za proučavanje rata (ISW) u svojoj posljednjoj procjeni ruske ofenzivne kampanje tvrdi da se Kremlj "suočava sa zastrašujućim zadatkom u pokušaju smirivanja ruskog naroda dok još uvijek mobilizira dovoljno ljudi za nastavak borbe".
Think tank je dokumentirao prosvjede u najmanje 35 ruskih naselja 25. rujna i najmanje 10 naselja 26. rujna, te je rekao da je policija nastavila gušiti prosvjede, posebno zatočivši nekoliko stotina žena u Jakutsku.
ISW je također rekao da bi se "planirana aneksija okupirane Ukrajine mogla dogoditi prije ili nedugo nakon 1. listopada, kako bi se omogućilo prisilno novačenje ukrajinskih civila da se bore protiv Ukrajine".
07:32 - Volodimir Zelenski u svom noćnom obraćanju u ponedjeljak navečer nazvao je rusku mobilizaciju "iskrenim pokušajem da se zapovjednicima na terenu da stalan dotok "topovskog mesa".
"Rusko društvo još nije svjesno sve brutalnosti ruske vlasti prema vlastitom narodu. Ali moramo učiniti sve da svaki građanin Rusije shvati da mu vlastita država uskraćuje ono najvažnije – pravo na život", kazao je.
07:05 - Ruska sigurnosna služba FSB optužila je u ponedjeljak japanskog konzula u Vladivostoku da se pokušao domoći tajnih informacija o ekonomskim posljedicama sankcija i zatražila od njega da napusti Rusiju.
FSB je uhitio konzula Motokija Tatsunorija i pustio ga na slobodu nakon nekoliko sati, a Tokio je uložio "oštar prosvjed" zbog pritvaranja i signalizirao da bi mogao uzvratiti istom mjerom, rekao je novinarima na brifingu u utorak vladin glasnogovornik Hirokazu Matsuno.
Konzul Tatsunori proglašen je personom non gratom nakon što je uhvaćen u primanju tajnih informacija o ekonomskim posljedicama zapadnih sankcija na ruskom dalekom istoku, objavio je FSB.
Povjerljive informacije uključivale su i onu o suradnji Rusije s neimenovanom zemljom u azijsko-pacifičkoj regiji, navela je ruska sigurnosna služba, a konzul je za njih dao "novčanu nagradu".
Moskva je diplomatskim kanalima prosvjedovala kod japanske vlade zbog konzulovih postupaka, dodao je FSB.
Ruske su se vlasti pri uhićenju poslužile "zastrašivanjem", vezavši konzulu ruke i stavivši mu povez preko očiju, što predstavlja "očiglednu povredu Bečke konvencije o diplomatskim odnosima", ustvrdio je glasnogovornik japanske vlade.
"Pritvoreni konzul nije napravio ništa protuzakonito", naglasio je Matsuno, dodavši da je zamjenik japanskog ministra vanjskih poslova ruskom veleposlaniku rekao da Tokio "mora poduzeti ekvivalentne korake", zatraživši od Moskve službenu ispriku.
Konzul nije imao nikakvih zdravstvenih problema i napustit će Rusiju do srijede, dodao je japanski dužnosnik.
Ruski "referendumi" u Ukrajini, koji bi mogli dovesti do toga da Moskva anektira 15 posto teritorija zemlje, trebali bi završiti u utorak navečer. Glasovanje u istočnim pokrajinama Lugansk, Donjeck, Herson i Zaporižja započelo je u petak, a zapadne zemlje su ih odbacile kao lažne i obećale su da neće priznati rezultate. Ujedinjeno Kraljevstvo je najavilo 92 nove sankcije kao odgovor na ruske "lažne referendume". Paket kazni usmjeren je na one koji stoje iza lažnih glasova, kao i na oligarhe i članove odbora.
U međuvremenu u NATO zračne snage započele vježbe iznad Baltičkog mora. Države članice, uključujući UK, Njemačku i Italiju, sudjeluju u vojnoj obuci, i nad vodom i na kopnu, u nastojanju da ojačaju istočnu obranu.
Poglavar Ruske pravoslavne crkve izjavio je da će ruskim vojnicima koji poginu na bojnom polju biti oprošteni grijesi. Patrijarh Kiril, blizak saveznik predsjednika Vladimira Putina i nepokolebljivi pristaša invazije na Ukrajinu, rekao je da "žrtva pere sve grijehe".
Kremlj još nije donio odluku o zatvaranju ruskih granica nakon što je prva mobilizacija nakon Drugog svjetskog rata neke natjerala na bijeg o čemu smo opširno pisali OVDJE.
Njemačka raspravlja treba li dati azil ruskim ratnim dezerterima. Ministrica unutarnjih poslova, Nancy Faeser, rekla je da im je zemlja potencijalno spremna pružiti zaštitu, ali će se o svakom slučaju odlučivati pojedinačno zbog sigurnosnih problema.
Ukrajina tvrdi da se neki ruski vojni obveznici iz masovne mobilizacije Kremlja šalju izravno na bojišnicu bez obuke. Među njima je novo unovačeno osoblje na Krimu, kao i regruti u regiji Luhansk koji su primili pozive za regrutaciju posljednjih dana.
SAD je upozorio na užasne posljedice ako Rusija ispuni svoje slabo prikrivene prijetnje uporabom nuklearnog oružja. Antony Blinken je rekao da bi bilo kakva uporaba oružja imala "katastrofalan" učinak u cijelom svijetu.
Pregovarači o zakonu o potrošnji u američkom Kongresu pristali su uključiti gotovo 12 milijardi dolara u novu vojnu i gospodarsku pomoć Ukrajini, izvijestili su Reutersovi izvori u ponedjeljak. Financiranje – koje je zatražila Bidenova administracija – uključivalo bi 4,5 milijardi dolara za obrambene sposobnosti i opremu za Ukrajinu i 4,5 milijardi dolara izravne potpore kijevskoj vladi, rekli su izvori.
Nizozemska je povećala vojnu potporu Ukrajini, a premijer Mark Rutte također je najavio nove sankcije kao odgovor na rusku mobilizaciju i referendume.
Volodimir Zelenski obećao je osloboditi cijelu zemlju - da će ukrajinske oružane snage izbaciti ruske snage i uzvratiti na "svaki udar agresora".